Credit Suisse na rubu propasti
Credit Suisse je na rubu. Kamatna stopa koja se naplaćuje na zadane kreditne zamjene porasla je u petak za 6 baznih bodova na 2,47 %. Iste zamjene počele su godinu s 0,57 %, što je znak da tržište gubi povjerenje u sposobnost banke da opstane. Cijena Credit Suissea na njujorškoj burzi pala je 3,27 posto u jedan dan, a od sredine siječnja cijena Credit Suisse grupe pala je punih 63 posto.
Izvršni direktor Ulrich Körner pokušao je odgovoriti na golemu količinu negativnosti koja okružuje Credit Suisse govoreći o „mnogim činjenično netočnim izjavama“. U britanskom izdanju Guardiana Körner je spominjao plan restrukturiranja banke, koji je uključivao otpuštanje radnih mjesta, prodaju imovine i traženje više novca od svojih investitora.
Burna povijest Credit Suissea
Međutim, prema istom izvoru, čini se da je banka bila uključena u nevjerojatno mutne poslove, uključujući plaćanje kazni za prijevaru s izdavanjem obveznica gdje se dio prihoda usmjeravao natrag bankarima Credit Suissea.
Daleko gore optužbe iznijeli su i Guardian i drugi: „Njihov odjel za privatno bankarstvo, tradicionalno kamen temeljac švicarskog bankarstva, bio je pod pritiskom nakon što je istraga tajni Credit Suissea, koju je proveo konzorcij koji uključuje i Guardian, razotkrila skriveno bogatstvo klijenata umiješanih u mučenja, trgovinu drogom, pranje novca, korupciju i druga teška kaznena djela.“
Tvrdnje da je kripto prljav
Mediji srednje struje uvijek će objavljivati izjave bankara i drugih o tome kako su kripto tvrtke nepouzdane, rizične i poligon za razne prijevare i nedjela. Općenito, sve se kriptovalute tretiraju isto, unatoč očitoj transparentnosti, inovativnosti i golemim prednostima koje mnogi projekti donose sa sobom.
Međutim, čini se da ti isti mediji nikada ne spominju bilo koji od mnogo gorih događaja koji se redovito odvijaju u tradicionalnom bankarskom sustavu. Taj je sustav iznevjerio ljude do te mjere da se većinom moraju natjerati da bi im povjerovali.
Cijeli sustav vode bankari za bankare i planet je blaženo nesvjestan onoga što se događa. Na primjer, tko bi povjerovao da je istina da, kada banka izda zajam, cijeli se iznos ispiše ni iz čega, a onda banka opet naplati ono što bi inače bio barem isti iznos kao kamate.
Takav sustav bankari su doveli do krajnjih granica prije potpunog kolapsa. Digitalne valute središnjih banaka (CBDC-i) njihov su posljednji kockarski potez. Ako se koncept razvije diljem svijeta, tada bankari do najsitnijih detalja mogu upravljati financijama svakog pojedinca, posjedujući time apsolutnu moć, što može dovesti do potpunog financijskog ropstva.
Bitcoin kao izlaz
Nije tajna da su Bitcoin i druga digitalna imovina uvelike povezani s učinkom financijskih tržišta izvan svijeta blockchaina. Propusti tako velike banke sigurno će izazvati turbulencije na visokorizičnim tržištima, uključujući i kripto tržišta. Srećom, tijekom posljednjih nekoliko tjedana vidjeli smo postupno odvajanje BTC-a od indeksa poput S&P500, što bi u slučaju velikog pada moglo djelovati u korist imovine temeljene na blockchainu.
Bitcoin je valuta koja se može držati i trošiti bez ikakve intervencije vlada ili banaka. Srednjestrujaški mediji odradili su popriličan posao na ocrnjivanju Bitcoina i svih ostalih kriptovaluta, no svi koji brinu o svojoj financijskoj budućnosti trebaju istražiti i bankarski sustav i svijet kripta, posebice Bitcoin.
Kada su svjetska gospodarstva bila na rubu kolapsa u financijskoj krizi 2009., Satoshi Nakamoto lansirao je Bitcoin, stavljajući naslovnu stranicu Timesa u blok geneze svoje nove kreacije. Na naslovnici je pisalo „Ministar financija na rubu drugog paketa pomoći bankama“.
Te iste banke mogu tiskati fiat valute niotkuda, a činjenica da se novac poreznih obveznika koristi za njihovo spašavanje dovoljno govori koliko je tradicionalni financijski sustav zapravo korumpiran i pokvaren.
