Što je Bitcoin rudarenje?

Bitcoin „rudarenje“ proces je kojim se novi bitcoini stavljaju u optjecaj. To je također način na koji mreža potvrđuje nove transakcije i kritična je komponenta održavanja i razvoja blockchain knjige. Rudarenje se izvodi pomoću sofisticiranog hardvera koji rješava iznimno složen računski matematički problem. Prvo računalo koje pronađe rješenje problema dobiva sljedeći blok bitcoina i proces počinje iznova.

Rudarenje bitcoina

Rudarenje kriptovalute mukotrpno je, skupo i samo sporadično isplativo. Unatoč tome, rudarenje ima magnetsku privlačnost za mnoge investitore koji su zainteresirani za kriptovalute zbog činjenice da rudari dobivaju nagrade za svoj rad s kripto tokenima. To može biti zato što poduzetnički tipovi vide rudarstvo kao novčić s neba, poput kalifornijskih tragača za zlatom 1849. A ako ste skloni tehnologiji, zašto to ne učiniti? Bitcoin nagrada koju dobivaju rudari poticaj je koji motivira ljude da pomognu u primarnoj svrsi rudarenja: legitimizirati i nadzirati bitcoin transakcije, osiguravajući njihovu valjanost. Budući da mnogi korisnici diljem svijeta dijele takve odgovornosti, bitcoin je „decentralizirana“ kriptovaluta ili ona koja se ne oslanja ni na jedno središnje tijelo poput središnje banke ili vlade da nadzire njegovu regulaciju.

Zašto Bitcoin treba rudare?

Blockchain rudarenje metafora je za računalni rad koji čvorovi u mreži poduzimaju u nadi da će zaraditi nove tokene. U stvarnosti, rudari su zapravo plaćeni za svoj rad revizora. Oni obavljaju posao provjere legitimnosti bitcoin transakcija. Ta konvencija ima za cilj održati korisnike bitcoina poštenima, a osmislio ju je osnivač Bitcoina, Satoshi Nakamoto. Provjerom transakcija, rudari pomažu spriječiti „problem dvostrukog trošenja“.

Dvostruko trošenje scenarij je u kojem vlasnik bitcoina nezakonito troši isti bitcoin dva puta. S fizičkom valutom to nije problem: kada s 20 eura kupite bocu votke, više je nemate, pa nema opasnosti da biste tu istu novčanicu mogli iskoristiti za kupnju listića za loto. Iako je krivotvorenje gotovine moguće, nije potpuno isto što i potrošiti isti dolar dvaput. S digitalnom valutom postoji rizik da bi posjednik mogao napraviti kopiju digitalnog tokena i poslati ga drugoj strani, zadržavajući izvornik. Recimo da imate jednu novčanicu od 20 eura i jednu istovjetnu krivotvorinu. Ako biste pokušali potrošiti i pravu i lažnu novčanicu, netko tko bi se potrudio pogledati serijske brojeve obiju novčanica vidio bi da je riječ o istom broju, pa bi jedna morala biti lažna. Ono što rudar blockchaina radi analogno je tome jer rudari provjeravaju transakcije kako bi bili sigurni da korisnici nisu nelegitimno pokušali dvaput potrošiti isti bitcoin.

Zašto rudariti bitcoine?

Osim punjenja džepova rudara i podržavanja bitcoinovog ekosustava, rudarenje služi još jednoj vitalnoj svrsi jer je to jedini način da se nova kriptovaluta pusti u optjecaj. Drugim riječima, rudari u osnovi „kuju“ valutu. Osim kovanica iskovanih blokom geneze (prvim blokom koji je stvorio osnivač Satoshi Nakamoto), svaki bitcoin nastao je zahvaljujući rudarima. U nedostatku rudara, Bitcoin kao mreža i dalje bi postojao i bio upotrebljiv, ali nikada ne bi bilo dodatnih bitcoina. Međutim, budući da se stopa rudarenih bitcoina s vremenom smanjuje, konačni bitcoin neće biti u optjecaju sve do otprilike 2140. godine. To ne znači da će se transakcije prestati provjeravati. Rudari će nastaviti provjeravati transakcije i bit će im plaćene naknade za to kako bi zadržali integritet Bitcoinove mreže.

Nagrade za rudarenje bitcoina smanjuju se za polovicu otprilike svake četiri godine. Kada je bitcoin prvi put rudaren 2009., rudarenje jednog bloka donosilo bi 50 BTC. U 2012. to je prepolovljeno na 25 BTC. Do 2016. to je ponovno prepolovljeno na 12,5 BTC, dok se 11. svibnja 2020. nagrada ponovno prepolovila na 6,25 BTC. Zanimljivo je da je tržišna cijena bitcoina tijekom povijesti bila blisko usklađena sa smanjenjem novih kovanica koje su ušle u optjecaj. Ta niža stopa inflacije povećala bi nestašicu i cijena bi rasla s njom.

Iako su se pojedinci rano u povijesti Bitcoina mogli natjecati za blokove s običnim osobnim računalima kod kuće, to više nije slučaj. Razlog tomu jest što se poteškoće s rudarenjem bitcoina mijenjaju s vremenom. Sve to znači da, kako bi rudarili konkurentno, rudari sada moraju investirati u snažnu računalnu opremu poput grafičke procesorske jedinice (GPU) ili, realnije, integriranog kruga specifičnog za aplikaciju (ASIC), a oni mogu iznositi od 500 eura do nekoliko desetaka tisuća eura. Stoga neki rudari, posebno rudari ethera, kupuju pojedinačne grafičke kartice kao jeftin način improvizirane operacije rudarenja.

Što je pametni ugovor?

zlatni novcic cardano ade

Pada popularnost Cardana na Twitteru