Globalna kapitalizacija kripto tržišta također je pala za 2,4 %, na oko 2,36 bilijuna dolara. Podaci iz Coinglassa pokazuju da je s kripto tržišta u sat vremena likvidirano oko 70 milijuna dolara, nakon kratkog zalaska bitcoina ispod granice od 60.000 dolara.
Ali oporavak je bio brz i bitcoin se vratio na cijenu od oko 65 tisuća dolara jer se pokazalo da se najvjerojatnije radi o ograničenom napadu, kojem je po svemu sudeći cilj bio da Izrael na neki način sačuva obraz bez eskalacije sukoba. Naravno, nitko ne može predvidjeti što bi Izrael, Iran ili čak bilo koja druga uključena država mogli učiniti sljedeće, ali kripto tržište trenutačno doživljava buđenje koje bi moglo označiti točku preokreta.
A da bi to doista moglo biti tako, pokazuje i analiza on-chain podataka tvrtke CryptoQuant, iz koje se vidi da su kripto kitovi u proteklih nekoliko dana iskoristili dip i akumulirali rekordnih više od 27.700 bitcoina u vrijednosti od preko 1,7 milijardi dolara.
Dodatno, institucionalni ulagači i vlasnici ETF-ova bilježe tek mizernu nerealiziranu dobit, što sugerira da ta skupina vjerojatno neće proizvesti velik pritisak na prodaju u kratkom roku, odnosno da je pad ispod 60.000 dolara možda bio lokalno dno za BTC. Konkretno, kratkoročni bitcoin kitovi, investitori koji drže najmanje 1000 BTC-a manje od 155 dana, imaju nerealizirani profit od samo 1,6 % na svojim posjedima.
Skupina pak starih kitova, koji drže najmanje 1000 BTC-a više od 155 dana, ima 223 % nerealizirane dobiti, a to je, prema Ki Young Juu, osnivaču i izvršnom direktoru CryptoQuanta, nedovoljno profita da bi se ovaj ciklus smatrao okončanim. Nerealizirana dobit malih rudara iznosi 131 %, dok je kohorta velikih rudarskih tvrtki u plusu 81 %. Zanimljivo je i to da je pet najvećih rudarskih tvrtki tek neznatno prodavalo svoje BTC-e u iščekivanju halvinga. Njihova prodaja bitcoina tako je u prvom kvartalu 2024. usporila na najnižu razinu u dvije godine.
A glavni razlog nedavnog pada cijene BTC-a, osim geopolitičkih prilika ili možda dijelom upravo zbog njih, bilo je pogoršanje tokova američkih ETF-ova. Osim nestabilnosti na Bliskom istoku, ulogu je igralo i jačanje inflacije u SAD-u, ali i ondašnja aktualna sezona podnošenja poreznih prijava.
ETF-ovi su zaključno s četvrtkom zabilježili peti dan uzastopnih odljeva, a sve je glasnije pitanje jesu li se ulagači ohladili. Malo vjerojatno, prema Bloombergovom analitičaru Ericu Balchunasu. „Potpuno je normalno da se neka kategorija ETF-ova smiri nakon ovakvog tempa koji oduzima dah, posebno s padom cijene bitcoina od 12 % u posljednjih pet dana“, kaže Balchunas.
