Primjerice, američki spot ETF-ovi napokon su spojili dva dana priljeva. Istina, ukupno ni 150 milijuna dolara, ali su barem zaustavljeni masovni odljevi. Potom je tu i činjenica da se doista povećava likvidnost. Kako navode analitičari CryptoQuanta, očekivanja smanjenja kamatnih stopa u SAD-u, kineski poticaji, japanska fiskalna potrošnja i europski programi financiranja svi upućuju na isto – da više novca ulazi u sustav.
Ali iz CryptoQuanta kao još bitniji faktor ističu to da se u 2025. ponuda stablecoina na Ethereumu popela na preko 160 milijardi dolara, što je novi rekord svih vremena. Taj rast prema njima izravno odražava kapital koji ulazi u kripto ekosustav, a svaki je put rastuća ponuda stablecoina prethodila rastu bitcoina.
„Kada se ponuda ubrza, likvidnost se širi i tržište jača. Kada se zaustavi, zamah se hladi. S ponudom na rekordno visokim razinama u 2025. temeljna kupovna moć nastavlja rasti, što je čini jednim od najvažnijih pokazatelja sljedećih poteza BTC-a“, zaključuju iz CryptoQuanta.
S druge strane, sve je manje bitcoina u optjecaju. Prema nekim procjenama, ako se zbroji količina vodećeg kripta koji drže javne i privatne kompanije, ETF-ovi i države, kao i sve zauvijek izgubljene bitcoine, dolazi se do brojke od 33 posto svih komada koji su uklonjeni iz likvidnog optjecaja.
Pozitivan je indikator i to što je, prema analitičaru Michaëlu van de Poppeu, bitcoin na najpreprodanijim razinama u povijesti, dok Vetle Lunde iz K33 Researcha tvrdi da se rasprodaja vodećeg kripta čini blizu područja zasićenja, što je podržano ekstremnom trgovačkom aktivnošću tijekom prošlotjednog pada cijene, pa preporuča kupnju BTC-a po trenutačnim cijenama svakom dugoročno usmjerenom investitoru.
U međuvremenu, Teksas je s deset milijuna dolara ispisao povijest kao prva američka savezna država koja je kupila bitcoin, pokrećući tako svoju stratešku rezervu BTC-a. Kupnja se dogodila putem BlackRockovog spot Bitcoin ETF-a, IBIT-a, po prosječnoj cijeni od 87 tisuća dolara po BTC-u, iako Teksas u budućnosti planira samostalno čuvati svoje BTC-e. Jasno je da bi ovakav potez Teksasa mogao motivirati i druge savezne države da učine isto.
A čini se da se i Kina ponovno potiho otvara prema kriptu, što bi bio izuzetno snažan pozitivan faktor. Naime, ovoga je tjedna izašla vijest da je Kina unatoč općoj zabrani kriptovaluta krajem prošlog mjeseca ponovno preuzela 14 posto udjela u globalnom hashrateu rudarenja bitcoina, kao treća u svijetu nakon SAD-a i Rusije.
Oporavak rudarstva podudara se sa naznakama da je Peking ublažio svoj stav prema digitalnoj imovini, a neki analitičari idu toliko daleko da ponovni rast rudarskih aktivnosti u Kini nazivaju jednim od najvažnijih signala koje je tržište vidjelo u posljednjih nekoliko godina.
S negativne strane, već neko vrijeme jača zabrinutost oko Strategyja, najvećeg korporativnog vlasnika bitcoina, koji se donekle percipira kao potencijalni black swan faktor koji bi mogao urušiti tržište. Naime, drama oko Strategyja započela je padom cijene BTC-a i neizvjesnošću investitora oko pitanja koliku korekciju kompanija Michaela Saylora može podnijeti, a da ne počne s rasprodajom svojih zaliha vodećeg kripta koje iznose nešto manje od 650 tisuća komada, to jest više od tri posto ukupne ponude.
Iz Strategyja su reagirali prilično promptno i izvijestili da u slučaju da cijena padne na 74 tisuće dolara, i dalje imaju 5,9 puta veću imovinu od konvertibilnog duga. Čak i kad bi bitcoin zaronio na 25K, imali bi dvostruko veće pokriće. Dakle, ne bi morali prodavati.
I dok je ta objava djelomice smirila tržište, činjenica je da Strategy ovoga tjedna nije izvijestio o inače gotovo redovitoj tjednoj kupnji BTC-a, baš kao i da mNAV kompanije, dakle tržišna vrijednost tvrtke u usporedbi s vrijednošću njezinih kripto udjela, kontinuirano klizi prema dolje. A mNAV ispod 1 tvrtkama otežava prikupljanje sredstava izdavanjem novih dionica, odnosno zaduživanje. Trenutačno mNAV Strategyja iznosi tek 1,12.
A kompaniju je pogodila i mogućnost toga da bi je MSCI početkom sljedeće godine mogao izbaciti iz svojih indeksa s obzirom na to da priprema reviziju koja bi iz istih uklonila tvrtke čija kripto ulaganja čine više od polovice njihove ukupne imovine.
Prošlog su tjedna analitičari JP Morgana upozorili na to da bi odljevi sredstava iz Strategyja mogli dosegnuti 11,6 milijardi dolara ako MSCI i drugi indeksi odlistaju Strategy jer bi se pokrenule automatske prodaje tvrtkinih dionica od strane pasivnih fondova.
Dio kripto zajednice takav potez vidi kao napad Wall Streeta na Strategy, konkretno upravo od strane JP Morgana koji je izašao s obveznicama vezanima uz bitcoin, čime se taj bankarski div pozicionirao kao izravni konkurent BTC trezorskim tvrtkama.
