Glavni razlog optimizma nije samo mogućnost završetka geopolitičkih napetosti nego i najavljeno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom. Tržišta očekuju niže cijene energenata, manji inflacijski pritisak i potencijalno povoljnije uvjete za rizičnu imovinu poput kriptovaluta.
Ali rast je zaustavljen već u utorak, dijelom radi ostvarivanja profita, a dijelom zbog opreznosti investitora oko mirovnog sporazuma. Naime, ovo je već treći pokušaj postizanja trajnog primirja između SAD-a i Irana, a prethodni pokušaji nisu dugo trajali.
Usto je, prema CNN-u, američki predsjednik u najmanje 38 navrata sporazum proglasio praktički gotovom stvari. Dodatnu dozu neizvjesnosti unosi i njegova izjava da bi sporazum mogao propasti ako Iran ne pristane na određene uvjete vezane uz svoj nuklearni program. Stoga dio tržišnih aktera čeka službeno potpisivanje sporazuma prije nego što zaključi da je geopolitička kriza zaista iza nas.
Podaci Glassnodea pokazuju da se unatoč oprezu akumulacija bitcoina ponovno pojačava. Kupci su između razina od 59 i 67 tisuća dolara dodali više od 250 tisuća bitcoina, što sugerira da mnogi ulagači trenutačne cijene i dalje smatraju atraktivnima.
Dodatno, prema analitičarima Santimenta, sporazum između Sjedinjenih Država i Irana gotovo je preko noći preokrenuo raspoloženje na tržištu od straha do prilike. Kako je cijena nafte padala, kriptovalute su postale jedan od najvećih dobitnika, a mnogi trgovci sada vide sporazum kao prvi korak prema relativnoj stabilnosti u usporedbi s onim što smo vidjeli tijekom dobrog dijela 2026.
Ako se inflacijski pritisci smanje i institucionalni investitori napokon počnu osjećati ugodnije, oštri dobici nakon ove objave mogli bi nakraju izgledati manje kao jednodnevni relief rally, a više kao početno poglavlje mnogo većeg bikovskog ciklusa, pišu iz Santimenta.
Ipak, unatoč ovim ohrabrujućim analizama, sporazum između SAD-a i Irana ne rješava jedan od temeljnih problema izvedbe bitcoina, a to je uistinu slaba institucionalna potražnja. Taj se kapital i dalje odbija vratiti u BTC.
Naime, njegovi su ETF-ovi u ponedjeljak ponovno krvarili, s odljevima teškim gotovo 65 milijuna dolara. Zanimljivo, istovremeno su ETF-ovi Ethereuma, Solane, XRP-a i Hyperliquida zabilježili priljeve, pa ta situacija na prvu doista izgleda kao čista rotacija iz bitcoina u sve ostalo.
Međutim, za potvrdu te teze potrebno je vrijeme. Ako altcoin ETF-ovi nastave privlačiti novac, rotacija je stvarna. Ako ne, ponedjeljak je bio samo bljesak prerušen u trend. Prije je izvjesno potonje čak i ako situacija na tržištu ostane pozitivna. Ako ne dođe do nekih negativnih katalizatora, vjerojatno ovoga tjedna možemo očekivati povratak priljeva i u bitcoin fondove.
A s trgovanjem bi danas trebao početi BlackRockov iShares Bitcoin Premium Income ETF. Očekivanja su velika, pogotovo jer se novi BlackRockov proizvod direktno oslanja na IBIT, dakle njegov spot BTC ETF koji je postao daleko najbrže rastući ETF u povijesti. I to ne samo kripta, nego ETF-a općenito.
A jedan je od najvažnijih događaja tjedna svakako sutrašnja odluka američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama i prvo veliko obraćanje Kevina Warsha kao novog predsjednika Feda. Tržišta očekuju da će stope ostati stabilne na sadašnjim razinama, no ono što će se posebno pratiti jest Warshova konferencija za novinare koja je na rasporedu oko 20.30 po našem vremenu. Analitičari upozoravaju da bi ton koji bi sugerirao zaoštravanje monetarne politike mogao izazvati rasprodaju i ograničiti trenutačni rast bitcoina i ostale rizične imovine.
A u tom makro kontekstu treba spomenuti i dodatni pritisak na tržište koji je stigao iz Japana nakon što je tamošnja centralna banka podigla kamatne stope za novih 25 baznih bodova, na jedan posto, najvišu razinu od 1995. Povijesno gledano, bitcoin je nakon prethodnih povećanja kamatnih stopa znao gubiti između 20 i 30 posto vrijednosti u narednim tjednima. Zasad je taj negativni efekt ublažen optimizmom oko mirovnog sporazuma SAD-a i Irana.
Razlog leži u takozvanom yen carry tradeu. Konkretno, investitori se godinama jeftino zadužuju u jenima kako bi kupili imovinu s visokim prinosom, poput američkih dionica, obveznica i kriptovaluta. Podizanje kamata poskupljuje takav kapital, izazivajući rasprodaje i iscrpljivanje globalne likvidnosti, pri čemu je na udaru prva upravo rizična imovina.
