Unatoč tvrdnjama Markusa Thielena, osnivača 10x Researcha, da je makro aspekt taj koji determinira cijenu, halving određuje kada dolazi vrijeme rasta. Povijesno gledajući, otprilike godinu do godinu i pol nakon halvinga uvijek su dolazili cjenovni rekordi bitcoina. Neosporno je da halving smanjuje, odnosno preplovljava količinu novog BTC-a koji rudari dobivaju kao nagradu za održavanje sigurnosti mreže, odnosno verifikaciju blokova.
Teorija koja stoji iza povećanja cijena nakon halvinga temelji se na šoku ponude. Nagrada se dosad smanjivala s 50 na 25 pa potom 12,5 i prošli put, 2020., 6,25 BTC-a po bloku. Takvo smanjenje može dovesti do znatnih promjena cijena ako potražnja ostane jaka. U tijeku je rasprava o tome je li halving uračunat u cijenu ili će smanjena količina bitcoina koja ulazi u optjecaj, a ovaj put ona pada s oko 900 BTC-a dnevno na 450, stvoriti neku vrstu šoka ponude koji će podići cijene, pod pretpostavkom da potražnja za bitcoinom ostaje konstantna ili se povećava.
Postoje dvije ekonomske teorije koje objašnjavaju ovu raspravu. S jedne su strane oni koji vjeruju da je halving već u cijeni i koji vjeruju u teoriju učinkovitog tržišta. Naime, budući da se događaj zna unaprijed, a svi dijele iste informacije, nemoguće je da je bitcoin trenutačno podcijenjen. S druge su strane oni koji ukazuju na povijesni četverogodišnji ciklus rasta i pada kriptovaluta i spomenuta ograničenja ponude i potražnje.
U koju god teoriju vjerovali, valja napomenuti da je ovo prepolovljavanje bitcoina već znatno drugačije. Kao prvo, prvi put dosad cijena bitcoina porasla je na novi all time high prije događaja. Razlog su naravno ETF-ovi, koji su donedavno usisavali bitcoin neviđenom brzinom. BlackRockov bitcoin fond, na primjer, ima peti najbrži priljev od svih ETF-ova dosad. Samim time BTC je postao dostupnijim milijunima Amerikanaca i tisućama institucija.
Institucionalizacija bitcoina ima još jedan element osim promjene vrste kupaca bitcoina. Služi i legitimizaciji sektora. Bitcoin postaje mainstream i nitko nije sasvim siguran što slijedi što se adopcije tiče jer tek sad postaje sasvim vidljiv TradFiu. Ovo prepolovljavanje također će dovesti do pokretanja protokola Runes, koji je stvorio Casey Rodarmor, tvorac Ordinala.
Sustav koji će omogućiti stvaranje, kovanje i prijenos tokena na Bitcoinu trebao bi se pokrenuti odmah nakon halvinga s ciljem uvođenja veće korisnosti bitcoina. Rodarmor smatra da su njegovi izumi važni za ekosustav Bitcoina nakon halvinga jer bi mogli izazvati dodatnu potražnju za prostorom u blokovima, čime bi se ojačala rudarska ekonomija. Odnosno, više naknade za potvrđivanje transakcija mogle bi pomoći u nadoknadi nižih prihoda od blokova i održati veću stopu raspršivanja, što je bitno za decentralizaciju BTC-a.
Treba reći i kako je prepolovljavanje bitcoina programirano da se događa automatski nakon svakih 210.000 blokova, otprilike svake četiri godine. S obzirom na proces prepolovljavanja, predviđa se da će konačni bitcoin biti izrudaren oko 2140. godine. Nakon posljednjeg prepolovljavanja rudari više neće primati nagrade za blokove u novim BTC-ima, već će se za prihod oslanjati isključivo na spomenute naknade za transakcije. Takva bi promjena mogla iz temelja promijeniti sigurnost i ekonomski model bitcoina, utječući na sve. Ali neka o tome razmišljaju oni koji dolaze iza nas…
