Naravno, riječ je o odluci Federalnih rezervi o kamatnim stopama koju su tržišta željno iščekivala, ali za koju se već pokazalo da je bila dobrim dijelom ili sasvim uračunata u cijene. Fed je doduše prema prognozama snizio kamate za daljnjih 0,25 posto, ali je nakon odluke govor predsjednika američkih monetarnih vlasti, Jeromea Powella, naznačio da daljnje relaksiranje, daljnji snažni rezovi u 2026. nikako nisu zajamčeni.
Dapače, prema trenutačnim projekcijama planira se tek još jedno minimalno smanjenje, dakle ono od 25 baznih bodova. Takav Powellow istup gurnuo je bitcoin s 92 na svega 89 tisuća dolara. Vodeći kripto u trenutku pisanja članka mijenja vlasnike po oko 90K.
Primjetno je da je cjenovno kretanje bitcoina već neko vrijeme dosadno i unutar uskog raspona, a trend je i dalje nejasan. Nade u to da će BTC uspjeti ponovno dosegnuti psihološki važnu razinu od sto tisuća dolara do kraja godine sve više blijede i čini se da bi pred kripto tržištem mogao biti dug put do povratka na povijesne maksimume. Ipak, to opet ne znači da je bikovskom tržištu kraj i malo je izgledno da će biti zarona bitcoina na primjerice 50K, što neki toliko uporno zazivaju.
A bitcoin se u utorak katapultirao na čak 94 tisuće dolara uoči sutrašnje odluke o kamatnim stopama. Skok nije bio dugog vijeka i očito ta cjenovna razina predstavlja snažnu zonu otpora za BTC. Vodećem kriptu nije pomogao ni pad dolarskog indeksa DXY koji je u četvrtak zaronio na 98,13 bodova, najnižu razinu od 17. 10.
Usred niske likvidnosti, koja je zapravo uobičajena u ovo blagdansko ili predblagdansko vrijeme, i zabrinjavajućih tokova ETF-ova prodajni pritisak jednostavno ostaje prejak.
Dodajmo tomu i sve veću zabrinutost oko trezorskih kompanija, koje rapidno smanjuju kupnju zbog niskog mNAV-a i bit će jasno zašto sve manje tržišnih aktera vjeruje u tih 100K po BTC-u do kraja godine. S druge strane, ta toliko potrebna likvidnost možda bi vrlo skoro mogla biti puštena u sustav, barem tako sugeriraju poruke iz američkih Federalnih rezervi.
