S druge strane, prostor altcoina svjedočio je još većem prodajnom pritisku, pri čemu se prvih deset altcoina povuklo između četiri i deset posto. Ništa bolje nije ni danas. Vidjet ćemo kako će danas reagirati američki ETF-ovi, koji su od lansiranja u prvom mjesecu glavno pogonsko gorivo za rast BTC-a i posljedično cijelog tržišta.
Posljednja tri dana prošlog tjedna zabilježeni su odljevi, a BlackRockov fond IBIT također je tri dana ostao s nultim tokovima nakon 71 dana konstantnih priljeva, što je navelo trgovce da se zapitaju je li interes za investicijske Bitcoin proizvode počeo jenjavati.
Međutim, kako je prethodno napisao na X-u Bloombergov analitičar James Seyffart, potpuno je uobičajeno da ETF-ovi zabilježe nula posto priljeva. Dapače, svaki će dan većina ETF-ova imati nulte tokove. „U SAD-u ima oko 3500 različitih ETF-ova. Jučer je njih 2903 imalo protok jednak nuli“, objasnio je Seyffart, dodajući da nulti tokovi nastaju kada ne postoji znatna razlika između ponude i potražnje.
A s obzirom na generalni sentiment na tržištu koji se reflektira na ETF-ove, sasvim je jasno zašto interesa nema. Što se američkih ETF-ova tiče, s pozitivne strane treba istaknuti da mnogi smatraju da je trenutačna pauza prolazna i da će se priljevi nastaviti.
Tako iz financijskog diva Bernsteina kažu da je usporavanje Bitcoin ETF-ova kratkoročna stanka prije nego što se ETF-ovi više integriraju u platforme privatnih banaka, s financijskim savjetnicima i većim brojem brokerskih platformi, i da to nije početak zabrinjavajućeg ili negativnog trenda.
Analitičari Bernsteina primjećuju da je vodeća kriptovaluta bila ograničena u pogledu cijene, bez jasnog zamaha prema bilo kojoj strani nakon halvinga, ali navode i da njihove prognoze da će bitcoin dosegnuti 150.000 USD-a u 2025. ostaju nepromijenjene.
Međutim, bitcoin je trenutačno na putu prema 12 posto mjesečnog minusa. Ako 4. mjesec zatvori s takvim rezultatom, bit će to mjesec s najgorim rezultatima bitcoina od 11. 2022., odnosno vrhunca posljednjeg medvjeđeg tržišta.
Makro i geopolitička nestabilnost snažno pritišću tržište, a taj će pritisak možda samo još jačati nakon ovotjedne odluke Federalnih rezervi SAD-a o visini kamatnih stopa, koja je na rasporedu u srijedu, a pogotovo nakon govora čelnika FED-a, Jeromea Powella, koji tradicionalno slijedi istoga dana. Powellu svakako nije lako. Ekonomija slabi, a inflacija jača unatoč zadržavanju visokih kamatnih stopa, pa se preko Bare sve glasnije spominje kriza, ali i, što je još gore, stagflacija.
