Ipak, ovoga je puta takav epilog izostao nakon što je stopa podignuta za 25 baznih bodova, na 0,75 posto, što je najviša razina u posljednjih 30 godina, od devetog mjeseca 1995.
I iako je kamata od 0,75 posto i dalje niska u većini država, u slučaju Japana zapravo se radi o znatnom monetarnom pooštravanju s obzirom na to da je centralna banka godinama stopu držala blizu nule ili čak i ispod nje, pokušavajući izvući gospodarstvo iz deflacijske krize kroz veću potrošnju, kako osobnu tako i tvrtki.
Pa zašto je restriktivnija politika baš japanske banke toliki problem za kripto? Odgovor je yen carry trading. Naime, s obzirom na godine i godine niskih kamatnih stopa, investitori su se jeftino, praktički besplatno, zaduživali u jenima, a zatim su taj novac koristili za ulaganje u rizičniju imovinu, uključujući kriptovalute.
Ali s rastom kamata rastu i prinosi na obveznice u Japanu, raste jen i jasno je da dugovi denominirani u toj valuti odjednom postaju mnogo skuplji za servisiranje.
Visoko zaduženi investitori žure se izaći iz pozicija kako bi ograničili gubitke, a dolazi i do vala prisilnih likvidacija koje potiču daljnju prodaju rizične imovine.
Budući da jeftina likvidnost nestaje, bitcoin i kripto općenito obično su prva imovina koje se investitori odriču, pogotovo imamo li na umu da se kriptom trguje non-stop. Nema subota i nedjelja, nema zatvaranja tržišta. Međutim, čini se da su strahovi ovoga puta bili pretjerani i anticipirani.
