Pogotovo treba imati na umu da ključni zahtjevi demokrata, poput Zakona o subvencijama za osiguranje iz Zakona o pristupačnoj skrbi, nisu dogovoreni. Potom je glasno odjeknula vijest iz Bijele kuće da će 85 posto odraslih Amerikanaca, osim onih najbogatijih, dobiti čekove od 2000 dolara kao svojevrsnu carinsku dividendu, odnosno kroz distribuciju dijela prihoda koje je Washington namaknuo uvođenjem carina.
Mjera, za koju se očekuje da će ukupno iznositi više od 400 milijardi dolara, sugerirala je početak novog vala likvidnosti sličnog prethodnim ciklusima poticaja. Ali i to je priča s puno upitnika. Naime, Vrhovni sud SAD-a upravo propituje ovlasti američkog predsjednika da izvršnom uredbom uvede uvozne carine zaobilazeći zakonodavca, odnosno Kongres. Drugim riječima, Ministarstvo financija umjesto čekova građanima moglo bi biti prisiljeno milijarde dolara uplatiti kompanijama oštećenima trgovinskim ratovima Bijele kuće.
Potom su tu i Federalne rezerve. Predsjednik Feda, Jerome Powell, najavio je okončanje kvantitativnog stezanja za 1.12.. To bi trebalo značiti da američke monetarne vlasti kreću s pumpanjem likvidnosti u sustav, što je naravno dobro za sva tržišta, ali još nije poznato u kojem obujmu.
Međutim, znatno je problematičnije što ono što je zapravo dobrim dijelom već uračunato u cijene sniženja kamatnih stopa Feda u 12. mjesecu više nije ni izbliza toliko sigurno kao do prije svega nekoliko dana. Dapače, prema FedWatch alatu CME grupe, trenutačno manje od 50 posto tržišnih aktera vjeruje da će doći do smanjenja kamatnih stopa. I to je sada naravno šok za tržišta, a bit će još veći ako Powell doista odluči pauzirati smanjenje stopa.
Shutdown je izazvao opće sljepilo što se statističkih podataka tiče. Ni Fed ni investitori nemaju se za što uloviti pri formiranju svojih odluka, što dodatno potiče nesigurnost. Iz Bijele kuće čak najavljuju da podaci o stanju na tržištu rada i inflaciji za deseti mjesec uopće neće biti objavljeni. U isto vrijeme, poslodavci u Sjedinjenim Državama objavili su da su prošlog mjeseca otpuštali 11.250 radnika tjedno.
A u okruženju vakuuma podataka, primarni je utjecaj na makro-osjetljivu imovinu poput bitcoina nagli rast neizvjesnosti, što prirodno povećava volatilnost. Dojam je da je trgovanje trenutačno potpuno vođeno sentimentom, koji naravno nije sjajan, što otežava povratak snažnog uzlaznog trenda.
I naposljetku, u takvom ambijentu prodaja bitcoina od strane izvornih kitova jednostavno nema protutežu, nema balans. Strategy sada u pravilu tjedno kupuje troznamenkaste količine BTC-a, što je snažan zaokret od desetaka tisuća komada koliko je skidao s tržišta ljeti, a ETF-ovi se u pravilu crvene iz dana u dan. U četvrtak su zabilježili i drugi najgori odljev u svojoj povijesti, čak 866 milijuna dolara.
Sve su to silnice koje snažno pritišću kripto, no i one će proći ili bi barem trebale. Ako se pogleda makroekonomska slika u sljedećih nekoliko mjeseci, s očekivanim masovnim tiskanjem novca središnjih banaka kako bi se premostile ogromne količine duga, rastućim poslovnim ciklusom i smirivanjem tenzija između SAD-a i Kine, nazire se recept za to da se bitcoin i kripto vrate na uzlazni put i da 2026. potencijalno bude ta prava bikovska godina.
