Otvaranje američke vlade nakon najdužeg shutdowna u povijesti sada se čini izglednim nakon što je Senat SAD-a u ponedjeljak usvojio Zakon o financiranju i poslao ga prema Zastupničkom domu. Ako prođe glasovanje, Zakon ide na stol američkom predsjedniku na potpis, pa će više od milijun saveznih zaposlenika napokon dobiti svoje plaće.
Naravno, takav epilog imat će pozitivan učinak i na sva tržišta stvaranjem mirnijeg okruženja koje bi moglo stabilizirati financijska tržišta, uključujući tržište kriptovaluta koje je sa zatvaranjem vlade zaglavilo u legislativno-regulativnom limbu. I iako prestanak shutdowna nije siguran, čini se da ga većina investitora smatra prilično izvjesnim, a kladioničari na Polymarketu takvom ishodu do kraja tjedna daju čak 95 posto šansi.
Kakav će i koliki učinak to konkretno imati po digitalnu imovinu, ostaje da vidimo. Ako je suditi po posljednjem shutdownu, mogao bi biti osjetan. Podsjetimo, prijašnje zatvaranje američke vlade dogodilo se između kraja 12. mjeseca 2018. i kraja 1. mjeseca 2019.
A nakon što je shutdown završio, bitcoin je tijekom sljedećih pet mjeseci porastao za više od 265 posto, s 3550 na 13.000 dolara. Naravno, to nikako ne znači da ćemo ponovno vidjeti takav uspon BTC-a. Dapače, to je malo vjerojatno, ali jest prilično vjerojatno da će imati pozitivan efekt.
A osim ponovnog početka funkcioniranja administracije u SAD-u iza ugla se nazire još jedan potencijalno snažan katalizator. Naime, kako su najavili iz Bijele kuće, većina bi Amerikanaca uskoro trebala primiti čekove od 2000 dolara kao svojevrsnu carinsku dividendu, odnosno distribucijom dijela prihoda koje je Washington namaknuo uvođenjem carina.
Prema nekim procjenama čekove bi trebalo dobiti više od 85 posto odraslih građana. Mjera za koju se očekuje da će ukupno iznositi više od 400 milijardi dolara sugerira početak novog vala likvidnosti sličnog prethodnim ciklusima poticaja, a isključit će osobe s visokim primanjima.
Taj dodatni novac mogao bi produžiti uzlazni trend kriptovaluta ogromnom infuzijom likvidnosti u gospodarstvo digitalne imovine. Međutim, zbog objektivnosti treba spomenuti i to da Vrhovni sud SAD-a trenutačno sagledava argumente o zakonitosti carina i mogućeg kršenja ovlasti nametanjem tarifa putem predsjedničke izvršne uredbe, dakle zaobilaženjem Kongresa, pa bi čekovi tako mogli ostati tek želja milijuna Amerikanaca.
Ako sud odluči da takav korak nije bio legalan, Ministarstvo financija suočit će se s milijardama dolara odštetnih zahtjeva od strane brojnih kompanija koje su na ovaj ili onaj način kompenzirale učinke kako se ne bi osjetili kod krajnjih potrošača. Tako bi odluka suda u konačnici mogla imati i snažne negativne posljedice po tržišta.
Ipak, s obzirom na modus operandi sadašnje administracije, posve je očekivano da će se čekovi poslati i prije odluke Vrhovnog suda, a o posljedicama će se razmišljati poslije. Posljedica bi vjerojatno bila i jačanje inflacije, ali i o tome će se razmišljati poslije. Vidjet ćemo kako će se priča dalje odvijati, ali analitičari na čekove trenutačno gledaju kao na pozitivan katalizator.
