Rast se nastavio i u petak na valu niza obećavajućih događaja ovog tjedna. U trenutku pisanja članka, BTC koketira sa 117 tisuća dolara i svega je pet posto udaljen od svog all time higha od ugrubo 123K. A obaranje tog rekorda moglo bi stići prilično brzo s obzirom na sve pozitivne katalizatore.
Najznačajniji bi mogao biti potpisivanje još jedne izvršne uredbe američkog predsjednika, Donalda Trumpa, kojom je mirovinskim fondovima u SAD-u omogućio da ulažu u kriptovalute. Imovina pod upravljanjem mirovinaca procjeđuje se na devet bilijuna dolara.
Naravno, iluzorno je očekivati da će mirovinski fondovi odmah pohrliti u kripto s obzirom na poslovičnu konzervativnost, no kada bi s vremenom alocirali samo jedan posto toga u digitalnu imovinu, to bi donijelo priljev od 90 milijardi dolara. Sa simbolične strane, radi se o još jednoj velikoj pobjedi industrije i novom koraku u mainstream.
I nije to jedina uredba vezana uz kripto koju je Trump potpisao ovoga tjedna. Naime, američki je predsjednik ozakonio akt koji zabranjuje debanking kripto kompanija. Direktiva zahtijeva od saveznih agencija da uklone smjernice o reputacijskom riziku koje su bankama dopuštale deaktivaciju kripto klijenata iz bankarskih usluga, čime je i službeno okončana takozvana operacija Chokepoint 2.0.
Potom su se nakon četiri uzastopna dana negativnih tokova kao katalizator vratili i priljevi spot BTC ETF-ova. Cijenu bitcoina guraju i konstantne kupnje od strane BTC trezorskih kompanija. U tekućem valu trezorskih ulaganja više od sto kompanija s tržišta je skinulo gotovo milijun komada vodećeg kripta. Tu naravno prednjači Strategy Michaela Saylora, koji rapidno povećava kupnju.
Strategy je samo od Trumpovog izbora prikupio 60 posto svojih ukupnih ulaganja, uz svoju treću najveću kupnju u dolarima ikada, provedenu prošloga tjedna. Saylorova tvrtka tako je više nego udvostručila svoje bitcoin udjele od 11. mjeseca i akumulirala novih 376,5 tisuća BTC-a. Prije Trumpove pobjede Strategyju je trebalo nešto više od četiri godine da akumulira 252.220 BTC-a.
Još je jedan katalizator rasta bila odluka središnje banke Engleske o sniženju kamatnih stopa s 4,25 na četiri posto. Riječ je o najnižoj razini od trećeg mjeseca 2023. i petom smanjenju u samo godinu dana.
A ono što je još i puno važnije od te odluke jest uvjerenje tržišnih aktera da će i američke Federalne rezerve početi mijenjati svoj stav o kamatama nakon slabih podataka s tamošnjeg tržišta rada. Podaci objavljeni prošlog petka pokazali su da je otvoreno svega 73 tisuće novih radnih mjesta u nepoljoprivrednim djelatnostima, što je znatno manje od očekivanih 147 tisuća.
Dakle, moguće je da gospodarstvo SAD-a usporava i u tom bi slučaju predsjednik Feda, Jerome Powell, mogao posegnuti za rezanjem stopa iako se dosad tomu čvrsto protivio, i to unatoč konstantnim prozivkama, pa i vrijeđanjima od strane Donalda Trumpa. Dodatno, sve je više guvernera Federalnih rezervi javno izrazilo sklonost zaokretu u monetarnoj politici.
Primjerice, podršku snižavanju kamata izrazili su predsjednik Federalnih rezervi Minneapolisa, Neel Kashkari, i predsjednica Feda San Francisca, Mary Daly. A tu je i guverner Christopher Waller, koji sada slovi za jednog od favorita za Powellovog nasljednika.
Ne treba zaboraviti ni to da je guvernerka Adriana Kugler, koja se dosad protivila smanjenju kamatnih stopa ove godine, dala ostavku, što slabi Powellovu stranu. Na njezino je mjesto Trump privremeno imenovao Stephena Mirana, koji će sasvim sigurno dići ruku za ono što predsjednik SAD-a želi, a to je rezanje kamata.
Naravno, najveća je briga Jeromea Powella to što bi se zbog Trumpovih trgovinskih ratova mogla dodatno probuditi inflacija i u tom bi kontekstu rezanje kamata bilo kontraproduktivno jer samo pridonosi rastu cijena, no neki od spomenutih zagovaratelja smanjenja stopa navode kako nema znakova da su carine izazvale rast inflacije i da Federalne rezerve, u slučaju da se ipak pokaže da je tako, mogu ponovno podići kamate.
Bilo kako bilo, FedWatch alat CME Groupa pokazuje da sada gotovo 90 posto tržišnih aktera vjeruje u to da će u devetom mjesecu doći do sniženja od 25 baznih bodova, odnosno 0,25 posto. Podsjetimo, Fed je kamatne stope održavao između 4,25 i 4,50 posto još od 12. mjeseca 2024., bez promjena u pet uzastopnih sastanaka.
