Naravno, nikako nije isključeno to da će već ljetni mjeseci donijeti nove rekorde, pri čemu se spominje i iznos od 150 tisuća dolara za BTC do kraja trećeg tromjesečja. I nije da argumenata za takve bikovske prognoze nema. Konkretno, bitcoin spot ETF-ovi zaključno s četvrtkom bilježe 11 uzastopnih dana priljeva, a kompanije ubrzavaju s adopcijom BTC-a. Trenutačno, više od 250 organizacija, uključujući javne i privatne tvrtke, ETF-ove i mirovinske fondove, sada drži BTC u svojim bilancama.
A iz tjedna u tjedan raste i broj takozvanih trezorskih tvrtki koje manje ili više uspješno oponašaju model koji je inaugurirao Michael Saylor i njegov Strategy, najveći korporativni vlasnik BTC-a, koji u svojoj riznici drži nevjerojatnih 601.550 bitcoina, to jest nešto manje od tri posto ukupne ponude.
Korištenje BTC-a kao korporativne rezervne imovine, s kojim je Strategy pionirski započeo 2020. godine, razvilo se iz prilično rizičnog modela zaštite od inflacije u financijski priručnik koji je usvojila nova klasa Bitcoin holding tvrtki, od kojih su neke strukturirane kao kvazi-ETF-ovi.
Najnovija takva tvrtka je Bitcoin Standard Treasury Company, proizašla iz suradnje Cantor Equity Partnersa 1, društva kojim upravlja sin američkog ministra trgovine, Howarda Lutnicka, i poznatog BTC zagovaratelja, Adama Backa, koji se često spominje kao mogući Satoshi Nakamoto, čovjek koji bi mogao stajati iza pseudonimnog tvorca bitcoina. Back u posao ulazi s 30 tisuća bitcoina koji će ići u bilancu Bitcoin Standard Treasury Companyja i trebao bi biti izvršni direktor te tvrtke, koja će i izaći na burzu. Inače, prošlog su tjedna BTC trezorske tvrtke s tržišta skinule više od pola milijarde dolara vrijedne bitcoine.
S makro strane, bikovski sentiment podgrijavaju očekivanja da će američka centralna banka, dakle Federalne rezerve, napokon ponovno započeti s rezanjem kamatnih stopa. Ne već u ovom mjesecu, iako je 30. 7. prvi sastanak Fedovog Odbora za otvoreno tržište (FOMC), nego na sljedećem sastanku, u devetom mjesecu, netom prije u kriptu toliko iščekivanog posljednjeg kvartala godine. Vidjet ćemo hoće li doista biti tako, a to će prije svega ovisiti o inflatornim kretanjima i stanju na tržištu rada u SAD-u.
Što se inflacije tiče, ovoga je tjedna objavljen Indeks potrošačkih cijena (CPI) za prošli mjesec, koji je bio viši od očekivanja. CPI inflacija iznosila je 2,7 posto, u odnosu na svibanjskih 2,4 posto. S druge strane, određeno je olakšanje donio Indeks proizvođačkih cijena (PPI). Godišnja PPI inflacija tako je usporila na svega 2,3 posto, u odnosu na očekivanih 2,5 posto.
I dok je cilj Federalnih rezervi i njihovog prvog čovjeka, Jeromea Powella, inflaciju spustiti na dva posto, treba primijetiti da nema, barem zasad, očekivanih skokova cijena koje su mnogi prognozirali s obzirom na carine i trgovinske ratove, što je dobro.
A isti je taj Powell već neko vrijeme na udaru kritika Donalda Trumpa, koji ultimativno traži rezanje kamata kako bi se u ekonomski krvotok pustila svježa likvidnost. Ovih je dana Bloomberg izašao s viješću da će Trump smijeniti Powella, što je Bijela kuća promptno demantirala.
Može li Trump uopće otpustiti Powella i dalje je pitanje o kojem se raspravlja. Presuda Vrhovnog suda iz šestog mjeseca pojasnila je da je predsjednik Feda pravno zaštićen i da ga se ne može otpustiti. Međutim, postoji vjerojatnost da će Trump pokušati iskoristiti Powellovo navodno prekomjerno trošenje na projekt obnove američke središnje banke.
Ali ako se Powell i održi iznad vode, u svojoj će fotelji sjediti tek do petog mjeseca iduće godine, kada mu ističe mandat. Sljedeći predsjednik Feda, a kao izgledan kandidat spominje se sadašnji ministar financija, Scott Bessent, bit će sasvim sigurno dobrim dijelom upravljan na daljinski iz Bijele kuće.
A i to je dobro za kripto jer praktički nema šansi da neće doći do drastičnog rezanja kamata, kvantitativnog popuštanja i poplave kapitala u sustav. Koliko je to dugoročno dobro za američku ekonomiju i što će to značiti za inflaciju, ali i državni dug, to je već sasvim drugo pitanje.
