BTC-om se u trenutku pisanja ovog članka trguje nadomak 73 tisuće dolara, na krilima pregovora između SAD-a i Irana u pakistanskoj prijestolnici Islamabadu i signala da Washington želi okončanje sukoba. Ipak, rizici da bi pregovori mogli propasti nisu nezanemarivi i prije svega su povezani s izraelskim napadima na Libanon.
Posljedično se to odnosi na i dalje vrlo ograničen tranzit Hormuškim tjesnacom, prolazom kroz koji teče 20-ak posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. A Hormuz se ovoga tjedna pojavio i kao razlog uzbuđenja kripto zajednice nakon što je Financial Times izvijestio da će Iran od brodarskih tvrtki zahtijevati plaćanje prolaza kroz tjesnac u kriptovalutama, i to oko dolar po barelu nafte. Potpuno natovaren supertanker koji prevozi otprilike dva milijuna barela mogao bi se tako suočiti s nametima od oko dva milijuna dolara po prijelazu.
Prije sukoba, između 100 i 120 komercijalnih brodova prolazilo je tim putem dnevno. Međutim, treba reći da osoba koju je citirao Financial Times , Hamid Hosseini, zapravo ne predstavlja iranski režim. Hosseini je glasnogovornik Iranskog sindikata izvoznika nafte, plina i petrokemijskih proizvoda, koji surađuje s iranskom vladom, pa se postavlja pitanje koliko je ta vijest zapravo točna.
A zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovelo je do skoka cijena nafte na gotovo 120 dolara. Iako se nakon primirja cijena stabilizirala na oko 95 dolara, i energetski šok i skok inflacije i dalje su realna prijetnja. Upravo zato investitori su s nervozom iščekivali današnje očitanje američkog Indeksa potrošačkih cijena (CPI) za treći mjesec, koji je prva metrika inflacije koja obuhvaća period nakon početka sukoba na Bliskom istoku. Tržišta su očekivala veliki rast inflacije, no rast potrošačkih cijena pokazao se nešto manjim od očekivanog, što je bio dodatan razlog održavanja bitcoina iznad 72 tisuće dolara.
Konkretno, CPI jest skočio s 2,3 posto u veljači na 3,3 posto u ožujku, a prognoze su govorile o rastu na 3,4 posto. Temeljni CPI, koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije, porastao je na 2,6 posto, u odnosu na 2,5 zabilježenih u drugom mjesecu. Iako rast inflacije jest manji nego što se očekivalo, on je i dalje znatan i dodatno komplicira odluku Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
Tu treba spomenuti da je ranije ovog tjedna objavljen zapisnik Odbora za otvoreno tržište Feda (FOMC) koji je pokazao da američke monetarne vlasti ne isključuju smanjenje stopa kasnije ove godine ako se situacija stabilizira, ali su isto tako otvorene i za povećanje kamatnih stopa ako inflacija nastavi biti znatno iznad ciljane razine od dva posto.
Što se idućeg FOMC-ovog sastanka i odluke o kamatama tiče, na rasporedu je 29. ovog mjeseca i stope bi prema FedWatch alatu CME grupe trebale ostati nepromijenjenima, dakle u rasponu od 3,5 i 3,75 posto. Sve u svemu, pred dužnosnicima Feda vjerojatno je prilično teška godina, obilježena balansiranjem između skoka inflacije potaknutog rastom energije i slabljenja američkog tržišta rada.
