Osim za BTC, Morgan Stanley podnio je zahtjeve i za Ethereum i Solana ETF-ove, a usto ove godine planira uvesti i trgovanje kriptovalutama za svoje maloprodajne klijente.
Spomenimo i to da velike financijske institucije sve više objavljuju smjernice za uključivanje digitalne imovine u diverzificirane portfelje. Morgan Stanley prošle je godine predložio alokacije do četiri posto, ovisno o toleranciji na rizik. I Bank of America podržala je raspon alokacije kriptovaluta od jedan do četiri posto, dok su upravitelji imovinom, uključujući BlackRock i Fidelity, također postavili slične smjernice.
A glavni investicijski direktor tvrtke Bitwise, Matt Hougan, nedavno je primijetio da neki profesionalni investitori sada razmatraju alokacije od oko pet posto, u usporedbi s prijašnjim preporukama bližim jedan posto. Dakle, ulazak kripta, a pogotovo bitcoina, u mainstream već je ovdje.
Također, sve veći udio velikih američkih banaka aktivno razvija usluge čuvanja, trgovanja, savjetovanja i srodnih usluga za bitcoin. Poboljšana regulatorna jasnoća u usporedbi s prethodnim godinama smanjila je institucionalno oklijevanje i otvorila vrata širem sudjelovanju.
Rastuća uključenost tradicionalnih igrača označava ključni korak prema normalizaciji. Bitcoin se razvija od spekulativne, periferne imovine u onu koja se sve više ugrađuje u glavne financijske sustave i infrastrukturu.
Dodatno, iako je BTC cijenom dobar dio prošle godine proveo znatno ispod svog vrhunca, podaci otkrivaju drukčiju stvarnost. U 2025. bitcoin je doživio masovno ali tiho širenje u bankama, korporacijama i suverenim državama. Taj je paradoks prisutan jer je kratkoročno formiranje cijena često potaknuto spekulativnom bukom, dok je strukturno usvajanje potaknuto dugoročnim institucionalnim učvršćivanjem.
Drugim riječima, fundamentalni pokazatelji bitcoina rastu rekordnom brzinom čak i kada vrijednost na burzama stagnira. Objašnjenja radi, u 2025. spomenuti su entiteti akumulirali otprilike 829 tisuća bitcoina, znatnim dijelom kroz ETF-ove. To nije bila marginalna promjena, već značajna promjena u vlasničkoj strukturi.
Važno je napomenuti da institucionalna izloženost kroz ETF-ove zapravo predstavlja milijune pojedinaca koji dobivaju pristup putem brokerskih računa, mirovinskih planova, državnih fondova i korporativnih bilanci. Velik dio te potražnje apsorbiran je distribucijom od dugoročnih vlasnika i ranih korisnika.
Kada rani kitovi prodaju uz veću likvidnost tržišta, cijena ne mora nužno rasti. Umjesto toga, ponuda se prebacuje iz jedne skupine u drugu. Treba spomenuti i registrirane investicijske savjetnike koji nadziru otprilike 146 bilijuna dolara imovine klijenata diljem svijeta. Od pokretanja Bitcoin ETF-ova oni su stalno alocirali kapital u BTC, i to ugrubo oko 1,5 milijardi dolara po kvartalu, bez ijednog kvartala neto prodaje.
Takva je dosljednost važna, iako prosječne alokacije ostaju izuzetno male. Naime, mnogi savjetnici drže bitcoin na razinama od samo dijela postotnog boda u diverzificiranim portfeljima. Ipak, cjevovod je otvoren, a protok će se dalje samo povećavati.
Pokazuje to i istraživanje Coinbasea među institucionalnim investitorima koje je otkrilo da u 2026. njih 73 posto planira povećati izloženost digitalnoj imovini, dok ih 74 posto očekuje rast cijena kriptovaluta u sljedećih 12 mjeseci. Jedan je od ključnih zaključaka istraživanja rastući institucionalni interes za novim slučajevima upotrebe blockchaina, poput stabilnih kriptovaluta i tokenizirane imovine iz stvarnog svijeta (RWA).
Rippleova pak anketa objavljena u četvrtak na više od tisuću globalnih financijskih lidera pokazala je da njih 72 posto vjeruje u to da tvrtke moraju ponuditi rješenja za digitalnu imovinu kako bi ostale konkurentne. Rezultati ukazuju na to da se mnoge financijske tvrtke manje usredotočuju na to hoće li se baviti digitalnom imovinom, a više na to kako kupovati, graditi ili surađivati oko infrastrukture potrebne za njihovu podršku.
A nekima je bitcoin već odavno dio mainstreama, barem tako sugerira njihov odnos prema vodećem kriptu. Prije svega je tu Strategy. Najveća BTC trezorska kompanija prošlog je tjedna kupila novih 22.337 BTC-a. Čisto perspektive radi, Strategy je tako u jednom tjednu kupio otprilike istu količinu vodećeg kripta koju rudari iskopaju u sedam tjedana, što osnažuje hipotezu da bi novi ciklusi bitcoina manje mogli biti potaknuti kalendarom halvinga, a više velikom korporativnom i institucionalnom akumulacijom.
Transakcija je bila teška 1,57 milijardi dolara, što je tvrtkina peta najveća akvizicija ikad. Od toga je otprilike 1,18 milijardi dolara, to jest 75 posto, došlo od prodaje dionica STRC-a , Strategyjeve trajne povlaštene dionice.
A čini se da će STRC biti primarni zamašnjak akumulacije bitcoina u budućnosti. Strategy je tako izgradio, uvjetno rečeno, stroj koji tražitelje prinosa pretvara u kupce bitcoina. STRC je povlaštena dionica osmišljena za trgovanje nominalnom vrijednošću blizu 100 dolara uz isplatu varijabilne dividende od 11,5 posto godišnje.
Na mirnim tržištima instrument funkcionira izvrsno: investitori kupuju STRC radi prinosa, Strategy prodaje STRC na tržištu, a prihod ide izravno u bitcoin. Ali pitanje je što se događa s tim strojem na medvjeđem tržištu poput ovog.
I to će biti pravi test jer Strategy je izgradio paket povlaštenih vrijednosnih papira vrijedan deset milijardi dolara oko imovine za koju se zakleo da je nikada neće prodati, s kamatama od preko milijardu dolara godišnje i nultom operativnom dobiti koja bi to pokrila. A makro okruženje koje pritišće bitcoin isto je ono koje prijeti stroju koji ga kupuje.
