S geopolitičke strane to bi sasvim sigurno bilo okončanje sukoba na Bliskom istoku, sukoba koji očito odgovara samo jednoj strani – Izraelu. Ali kako sada stvari stoje, takvo rješenje više nije na stolu.
Dobrim je to dijelom i zbog samog ega američkog predsjednika, i to unatoč svim posljedicama koje nastavak rata nosi. Primjerice, usred napada na iranska energetska postrojenja cijene sirove nafte Brent dosegnule su 119 dolara po barelu, a analitičari upozoravaju da bi mogle porasti i do 200 dolara ako se Hormuški tjesnac suoči s duljim zatvaranjem.
Kamatne stope dotle ostaju neizvjesne, iako iz Bijele kuće ultimativno zahtijevaju trenutne rezove kamata, čak navodeći da i trenutačni raspon od 3,50 do 3,75 posto predstava prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Naravno, pritisak ima za cilj smanjiti troškove servisiranja vrtoglavog nacionalnog duga, koji je sada premašio 39 bilijuna dolara.
Ali to se gotovo sigurno za Powellovog mandata neće dogoditi, pogotovo u sadašnjem geopolitičkom kontekstu. Više će cijene energije rezultirati bujanjem inflacije i vjerojatno potaknuti Fed da dulje drži kamatne stope visokima, što bi sveukupno moglo biti loše za kriptovalute jer niže kamatne stope potiču investitore da preusmjere kapital prema rizičnijoj imovini.
Powellov labuđi pjev traje do sredine petog mjeseca, kada bi ga trebao naslijediti kandidat Bijele kuće, Kevin Warsh. A onda će tek postati zanimljivo jer Warsh vrlo dobro zna što onaj koji ga postavlja od njega očekuje. Stoga bi prvo smanjenje kamata moglo doći već upravo nakon prvog sastanka Feda u šestom mjesecu pod Warshovom palicom.
A geopolitika i makroekonomija nisu bili jedini izvori pritiska na cijenu vodećeg kripta. Naime, prema analitičkoj platformi CryptoQuant, količina BTC-a poslana na burze od strane kratkoročnih vlasnika upravo je dosegnula godišnji maksimum. Više od 48 tisuća BTC-a u profitu prebačeno je na burze samo u danu dok je bitcoin pokušavao zadržati cijenu od 75 tisuća dolara.
Dakle, kratkoročni vlasnici, obično definirani kao oni koji drže BTC manje od 155 dana, pokazuju malo povjerenja u održivi proboj i koriste svaki rast kako bi smanjili svoju izloženost bitcoinu. Ključna razina za bitcoin sada je tih okruglih 70 tisuća dolara i održavanje cijene iznad toga bilo bi snažan pozitivan signal investitorima. Ali pitanje je je li to realno i izvedivo s obzirom na sve negativne silnice koje trenutačno utječu na tržište.
Ako pokušamo dati neki pozitivan aspekt, onda možda treba ukazati na neke analize koje kažu da se BTC-om trguje s velikim popustom u odnosu na globalne trendove likvidnosti, prema novoj analizi CF Benchmarksa.
Kako se navodi u izvješću te tvrtke u vlasništvu Krakena, globalna ponuda novca M2 od sredine 2025. porasla je za oko 12 posto, dok je bitcoin pao za otprilike 35 posto u istom razdoblju. Prema analitičarima CF Benchmarksa, fer vrijednost uzimajući u obzir M2 tako bi bila oko 136 tisuća dolara.
Ovo odstupanje označava jednu od najvećih zabilježenih razlika između bitcoina i metrike, koja se smatra pokazateljem globalne likvidnosti. Povijesno gledano, širenje ponude novca filtriralo se u rizičnu imovinu, pri čemu je bitcoin često reagirao oštrijim rastom od dionica.
Međutim, prema CF Benchmarksu, odstupanja između skoka M2 i bitcoina povijesno su bila tek privremena. Analitičari kažu da je sporna karika američka monetarna politika, pri čemu Fed održava povišene kamatne stope i stroge financijske uvjete čak i dok likvidnost drugdje raste.
Prošli ciklusi sugeriraju da bitcoin teži sustizanju trendova likvidnosti i nakraju u tome i uspije, no pitanje je kada će se to točno dogoditi. Dakle, pitanje nije hoće li, nego kada će bitcoin na novi cjenovni rekord.
Iz CF Benchmarksa kao ključne zamašnjake tog preokreta vide strukturnu potražnju koja nije postojala u prethodnim ciklusima, onu spot ETF-ova i trezorskih kompanija. Što se prvih tiče, američki spot BTC ETF-ovi tijekom sedam uzastopnih sesija do utorka zabilježili su prilično impozantan priljev od otprilike 1,16 milijardi dolara. Dakle, rasli su do crvene srijede, nakon čega je i četvrtak zaključen odljevima.
Ipak, trend rasta tijekom sedam uzastopnih dana potvrđuje da institucionalno uvjerenje ostaje čvrsto. I upravo taj priljev institucionalnog novca, ta održiva potražnja, ukazuje na sazrijevanje baze investitora, koja bitcoin tretira kao dugoročnu alokaciju unutar svog portfelja, a ne kao isključivo spekulativnu trgovinu.
Ali nisu sazrjeli samo investitori. Sazrio je i TradFi. Ili je barem shvatio da si ignoriranje kripta ne može dopustiti. Tako bi se uskoro na tržištu trebao pojaviti prvi BTC ETF neke banke, i to ne bilo koje, nego ni više ni manje diva s Wall Streeta – Morgan Stanleyja.
