Podaci o trgovanju spot BTC ETF-ovima pokazuju da je takozvani pametni novac iskoristio nedavne padove za akumuliranje pozicija s popustom. ETF-ovi su unatrag dva tjedna zabilježili preokret u dinamici i okrenuli su se priljevima, djelujući kao stabilizirajuća sila tijekom volatilnosti i apsorbirajući prodajnu likvidnost koja bi inače snizila cijenu.
Ipak, priljevi moraju ostati dosljedno pozitivni kako bi se potvrdilo da se radi o akumulaciji, a ne o privremenoj rotaciji. Dakle, ključno je pitanje jesu li investitori u ETF-ove iskoristili dip kako bi kupili jeftino i s novim skokom cijene prodali s profitom ili je riječ u dugoročnijem uvjerenju i signalu da institucionalni alokatori počinju tretirati bitcoin kao zaštitu tijekom razdoblja geopolitičkih stresova i rastućih rizika od inflacije, kao što to sugerira dio analitičara.
I to je ta vječna rasprava, ili barem učestala u posljednje vrijeme: ponaša li se bitcoin više kao rizična imovina slična tehnološkim dionicama ili kao imovina koja služi kao pohrana vrijednosti slično zlatu?
Najnovija promjena cijena ponovno je otvorila tu polemiku jer se bitcoin drži bolje od nekoliko tradicionalnih tržišta tijekom eskalacije sukoba između SAD-a, Izraela i Irana. Ipak, ovo je preuzak vremenski horizont da bi se mogla donijeti točna ocjena i izvedba BTC-a, no sljedeći će tjedan možda dati odgovor na to pitanje.
A onaj tko uvijek gomila, bez obzira na sve, jest naravno Strategy. Kompanija Michaela Saylora i najveći korporativni vlasnik bitcoina ovoga je tjedna objavila da je akumulirala novih 3015 komada za približno 204 milijun dolara, pa Strategy sada drži 720.737 bitcoina.
A prema današnjem izvješću Reutersa, kazahstanska središnja banka otkrila je svoje planove za izdvajanjem do 350 milijuna dolara iz svojih zlatnih i deviznih rezervi za ulaganja povezana s kriptovalutama i digitalnom imovinom. Očekuje se da će investicijska strategija uključivati dionice visokotehnoloških tvrtki povezanih s digitalnom imovinom, tvrtki za infrastrukturu kriptovaluta i indeksnih fondova koji prate kripto.
Ne radi se o nekom golemom izdvajanju, ali ono jasno pokazuje smjer kojim uostalom kroče i donedavni veliki kritičari digitalne imovine, konkretno TradFi institucije iz SAD-a. I zato ne treba sumnjati u budućnost kripta, barem ne bitcoina.
Spomenimo poteze samo nekih divova tradicionalnih financija koji grade kripto tračnice unatoč višemjesečnom padu tržišta. Morgan Stanley podnio je zahtjev za odobrenjem čuvanja digitalne imovine, a nudio bi i ulaganje i trgovanje investicijskim klijentima. Citi također planira pokrenuti institucionalno čuvanje BTC-a kasnije ove godine.
U međuvremenu, Barclays navodno prikuplja informacije za prodor u tokenizirane depozite i plaćanja stablecoinima, a JP Morgan već je lansirao svoj tokenizirani depozitni token, JPMD, na blockchain mrežama.
Dakle, unatoč medvjeđem trendu na tržištu, izgradnja infrastrukture ubrzava se. A iste te banke s druge strane i dalje koče napredak krovnog kripto zakona u SAD-u, Clarityja, jer su predstavnici industrije navodno odbacili najnoviji kompromis koji je predložila Bijela kuća kako bi se postigao dogovor oko prinosa na stablecoine, ključne točke spoticanja.
Vrijedi napomenuti da je Standard Chartered procijenio da bi se iz američkih banaka do kraja 2028. moglo odliti 500 milijardi dolara ako se kripto kompanijama poput mjenjačnica dopusti ponuda prinosa na stablecoine.
I dok sudbina Clarityja ostaje nejasna, sa svoje mreže Truth Social američki je predsjednik pozvao na dogovor, rekavši da bankarska industrija namjerno odgađa zakon o kripto tržištu i da neće dopustiti da potkopava kripto agendu SAD-a. Nije sasvim jasno je li se time Bijela kuća svrstala na stranu kripto industrije, no svakako se radi o prvoj oštroj kritici banaka u tom slučaju.
A na brzu akciju pozvao je i predsjednik CFTC-a, Mike Selig, potičući zakonodavce da što prije usvoje Clarity, koji opisuje kao ključni korak za uspostavljanjem sveobuhvatnog regulatornog okvira za kripto industriju.
A u sklopu tih zakonodavnih peripetija spomenimo i to da je američka savezna država Indiana donijela zakon kojim se dopušta korištenje kripto imovine za mirovinske planove. Time je postala prva savezna država u SAD-u koja je prihvatila i legalizirala korištenje bitcoina i drugih digitalnih valuta u svojim mirovinskim i štednim planovima.
