Ohrabruje to što je BTC nakon pet uzastopnih crvenih mjesečnih svijeća i unatoč krhkoj tehničkoj strukturi iznenađujuće dobro podnio bliskoistočni geopolitički šok, no taj mač i dalje ostaje visjeti nad svim tržištima, pa tako i onom kriptovaluta.
Ponajprije je to zbog mogućeg širenja sukoba na veći broj zemalja i potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi otprilike 20 posto globalne nafte. Posljedice su ionako već vidljive s obzirom na to da je nafta već skočila na dvogodišnji maksimum, povećavajući troškove na globalnim tržištima, a to naravno znači moguće bujanje inflacije.
Svaki dugotrajniji poremećaj mogao bi podignuti cijenu sirove nafte preko sto dolara po barelu, što bi zakompliciralo put Federalnih rezervi prema smanjenju kamatnih stopa i izvršilo dodatni pritisak na rizičnu imovinu. Takve su se implikacije očekivano odmah odrazile na prognoze poteza američkih monetarnih vlasti. Prema FedWatch alatu CME grupe, vjerojatnost dvaju smanjenja kamatnih stopa Federalnih Rezervi za 25 baznih bodova ove godine pala je na manje od 50 posto, u odnosu na gotovo 80 posto prije sukoba.
Što se pak šansi za rezove na sljedećem sastanku Feda 18. ovog mjeseca tiče, one su sada gotovo nepostojeće i praktički sto posto tržišnih aktera smatra da će one ostati nepromijenjene, na rasponu od 3,5 do 3,75 posto. Usko povezano s time, problem za kripto jest i to što je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice rastao četiri dana zaredom, s 3,93 na 4,15 posto.
Naime, rastući prinosi često signaliziraju bijeg prema kvalitetnim obveznicama sa strahom od ukorijenjene inflacije. To stvara neprijateljsko okruženje za rizičnu imovinu, a pogotovo onu s nultim prinosom poput bitcoina jer kada prinosi bezrizičnih državnih obveznica porastu, oportunitetni trošak držanja volatilne digitalne imovine raste. Ustrajnost visokih prinosa obveznica sugerira to da bi rastu apetita prema riziku koji se ovoga tjedna očitovao kod investitora u dionice i kriptovalute moglo nedostajati strukturne podrške.
S druge strane, u petak je došla još jedna potvrda toga da američko tržište rada usporava, što bi ipak moglo malo podići šanse za smanjenjem kamatnih stopa Feda u prvoj polovici 2026. Prema prilično šokantnom izvješću Zavoda za statistiku, SAD je prošlog mjeseca izgubio 92 tisuće radnih mjesta.
To je u oštrom kontrastu s očekivanjima ekonomista, koji su predviđali porast broja novozaposlenih za 50 tisuća. Usporedbe radi, u SAD-u je u prvom mjesecu otvoreno 126 tisuća novih radnih mjesta. Treba spomenuti i to da je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4 posto, u odnosu na prognoze ekonomista od 4,3 posto.
