Ali interesantno je da tržište unatoč strahu koji prevladava više pokazuje zamor i iscrpljenost nego paniku. Doduše, strah mjeren Indeksom straha i pohlepe u ekstremnoj je zoni već mjesecima, a podaci s Googlea pokazuju da su upiti o tome ide li bitcoin na nulu i je li bitcoin mrtav dosegnuli najviše razine od 2022.
Nedavna analiza Standard Chartereda pokazala je da je daljnji pad prema 50 tisuća dolara sljedeći korak prije odlaska na nove cjenovne maksimume, dok analitičari CryptoQuanta naginju cijeni od 55K kao konačnom dnu, dakle granici na koju bi vodeći kripto morao pasti prije konsolidacije i rasta.
Mnogo je polemika otkud i zašto ovakva slabost BTC-a jer nekih fundamentalnih razloga za to doista nema niti je u posljednje vrijeme bilo nekih većih black swan događaja. Dio analitičara tu ipak ukazuje na kvantnu prijetnju.
Prema njima su tržišta počela uračunavati rizik potencijalnog Dana Q, dana kada bi kvantni strojevi mogli probiti trenutačnu enkripciju bitcoin novčanika, pa to smatraju razlogom zašto institucije trenutačno oklijevaju snažnije ući u kupnju bitcoina. U tome je kontekstu zanimljivo spomenuti i jednu dilemu koja se pojavila unutar bitcoin zajednice.
Naime, smatra se da je trenutačno oko četiri milijuna bitcoina izgubljeno jer su primjerice izgubljeni ključevi novčanika. S kvantnim računalima taj bi se BTC mogao vratiti u igru i pitanje je hoće li mreža zamrznuti te coine putem hard forka ili će dopustiti da se oni vrate u optjecaj.
Dio razloga slabosti bitcoina svakako su i slabi rezultati američkih spot BTC ETF-ova. ETF-ovi tako sada bilježe pet tjedana kumulativnih neto odljeva, s minusom od 2,7 milijardi dolara od početka godine. Ključno je pitanje je li institucionalni apetit za izloženošću prema bitcoinu doista smanjen ili se jednostavno resetira nakon snažne 2025.
Dakle, postoji dvojba je li krvarenje znak strukturne slabosti ili tek kontrolirano smanjenje zaduženosti u sadašnjem makro okruženju koje je prilično neizvjesno i nestabilno. Ako se pogleda širi kontekst, izglednije je da se ipak ne radi o institucionalnoj kapitulaciji, već o privremenoj rasprodaji jer kumulativni neto priljevi od pokretanja ostaju snažno pozitivni.
Konkretno, kako to navodi Eric Balchunas, analitičar Bloomberga, priljevi u samo dvije godine i dalje ostaju na 53 milijarde, čak i nakon višemjesečnih otkupa. Ta brojka daleko premašuje rane Bloombergove projekcije koje su predviđale priljev od pet do 15 milijardi dolara u tom vremenskom okviru.
Drugim riječima, nedavna povlačenja nisu izbrisala priču o uspjehu. Unatoč otprilike 50-postotnom padu bitcoina s najviših razina, institucionalni novac nije nestao istim tempom, što sugerira to da mnogi investitori dionice drže dugoročno, a ne da panično prodaju.
A unatoč prilično očajnom stanju na tržištu i posljedičnoj dužničkoj rupi u bilanci teškoj oko šest milijardi dolara, najveća trezorska kompanija bitcoina objavila je svoju novu tjednu kupnju vodećeg kripta, ujedno 99. otkad je 2020. počela s akumulacijom.
Bit će zanimljivo vidjeti koliko će BTC-a Strategy skinuti s tržišta prilikom jubilarne stote kupnje, ali ovoga je puta ta kompanija u riznicu dodala 2486 komada za 168,4 milijuna dolara, pa sada drži 717.131 BTC.
Treba reći i to kako je osnivač kompanije, Michael Saylor, još jednom ponovio kako Strategy može podnijeti daljnje padove vrijednosti cijena bitcoina, čak i do osam tisuća dolara.
