Na konferenciji za novinare nakon odluke guverner Kazuo Ueda nagovijestio je nova povećanja kamata. A to bi s paralelnim rastom prinosa na obveznice mogao biti velik problem za globalne financije. Zabrinutost zbog pogoršanja japanskih financija dovela je do naglog rasta prinosa obveznica od početka 11. mjeseca i upravo je to dolilo ulje na vatru ovotjednog pada tržišta kriptovaluta i dionica.
Naime, prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice u utorak je dosegao 2,30 posto, što je najviša razina u 27 godina. A prinos na 30-godišnje obveznice eksplodirao je, dosegnuvši rekord od 3,91 posto. I to je velik problem jer tržišta pažljivo prate Japan, koji je, iako se to možda dovoljno ne spominje, jedan od ključnih kotačića globalne likvidnosti.
Rast prinosa na japanske državne obveznice problem je za dionice i kriptovalute jer mijenja tok novca u cijelom svijetu. Japan je desetljećima imao ekstremno niske, praktički nulte kamatne stope. Zbog toga su investitori u Japanu posuđivali novac gotovo besplatno i taj novac ulagali u rizičniju imovinu poput američkih dionica, pogotovo iz tehnološkog sektora i kriptovaluta.
Takav se mehanizam zove carry trade. Kad prinosi na japanske obveznice rastu, povećavaju oportunitetni trošak financiranja carry tradeova i inozemnih ulaganja, koja su se desetljećima oslanjala na Japan kao najjeftiniji izvor kapitala na svijetu. Kako prinosi rastu, kapital se povlači natrag prema obveznicama, iscrpljujući likvidnost s globalnih tržišta. Drugim riječima, sigurna imovina postaje privlačnija.
Ako japanske državne obveznice počnu nuditi pristojan prinos uz vrlo malen rizik, dio investitora zapitat će zašto bi držali rizične dionice ili kripto ako mogu zaraditi sigurno. Novac će se tada povlačiti iz rizične imovine i tada će se carry trade početi zatvarati.
Dizanje pak kamatnih stopa od strane centralne banke podrazumijeva to da je posuđeni kapital, dakle jeni koje su investitori uzimali za carry trading, sada skuplji, što znači da oni prodaju dionice i kripto kako bi zatvorili pozicije. To stvara dodatni prodajni pritisak na tržištima i naravno ruši cijene, čemu upravo svjedočimo.
Postoji izreka koja kaže da će prinosi nastaviti rasti dok se nešto ne slomi. Značenje je vrlo jednostavno i pomalo cinično: Kamate i prinosi mogu rasti sve dok sustav to može izdržati. A kad postanu previsoki, negdje puca. Nekad je to banka, hedge fond, tržište nekretnina ili dionica, a nekad možda i država.
S obzirom na spomenute rekorde koje u Japanu ruše kamate i prinosi, nije nimalo nerealno zapitati se je li Japan pred svojevrsnim slomom. A osim Japana i Grenlanda, kao velik problem pojavio se i Clarity, odnosno još jedno odgađanje izglasavanja tog zakona u Senatu.
Američko kripto zakonodavstvo ponovno je zastalo, pa je rad na tom ključnom zakonu o strukturi kripto tržišta odgođen nakon što su zakonodavci u Odboru za bankarstvo Senata Sjedinjenih Država preusmjerili svoju pozornost na pristupačnost stanovanja, glavni prioritet administracije uoči takozvanih međuizbora, midtermsa.
Prijedlog tog zakona ključan je za kripto industriju jer bi donio legislativnu jasnoću u digitalnu imovinu i postavio jasnije jurisdikcijske granice između Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) i Komisije za trgovanje robnim ročnicama (CFTC). Planiran za kraj prvog mjeseca, zakon će ipak doći na red tek krajem drugog ili trećeg mjeseca, ako i tada.
Naime, dok je američki predsjednik govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da vrlo skoro očekuje potpisivanje zakona kako bi SAD postao svjetska kripto prijestolnica i preduhitrio Kinu, prema podacima Polymarketa trgovci se počinju kladiti protiv potpisivanja ove godine. Izgledi su sada svega 41 posto da će Clarity zaista zaživjeti u 2026.
A Clarity, koliko god vitalan bio u ovom trenutku, sadržajno je prilično manjkav, barem prema dijelu čelnika kripto industrije. Kao što smo već izvještavali, Coinbase je povukao svoju podršku tom zakonu u sadašnjem obliku navodeći kao razloge između ostaloga eroziju autoriteta CFTC-a, gušenje inovacija i podređivanje SEC-u, kao i zabranu mogućnosti nagrađivanja korisnika stablecoina prinosom, odnosno yieldom.
I doista, američki bankarski lobi sasvim javno kaže da zaustavljanje prinosa od stabilnih kriptovaluta predstavlja njihov glavni prioritet za 2026., uz obrazloženje da bi to naštetilo konkurentnosti bankarske industrije. Ali Clarity će se morati donijeti jer adopcija kripta ne posustaje.
Predsjednica Ripplea, Monica Long, tako tvrdi da će do kraja godine otprilike 250 od 500 najvećih američkih korporacija posjedovati kriptovalute ili koristiti financijske instrumente pokretane blockchainom. „Do kraja 2026. bilance će sadržavati više od bilijun dolara digitalne imovine, a otprilike polovica tvrtki s liste Fortune 500 imat će formalizirane strategije za digitalnu imovinu“, kaže Long.
