I dok neki na društvenim mrežama s obzirom na neuspjeh u probijanju cjenovne razine od 100 tisuća dolara već predviđaju povratak u medvjeđe tržište, koje je prema takvim teorijama još u ranoj fazi, velik broj analitičara s druge strane primjećuje da je trenutačni proboj i dalje savršeno održiv ako se BTC uspije zadržati iznad 94K.
A cijena vodećeg kripta od početka godine porasla je 10-ak posto, prvenstveno na krilima priljeva spot ETF-ova koji su ovoga tjedna, zaključno s četvrtkom, zabilježili četiri uzastopna dana pozitivnih tokova od ukupno više od 1,8 milijardi dolara, pri čemu su oni od utorka i srijede sa 750 i 840 milijuna dolara bili najviši jednodnevni priljevi od početka 10. mjeseca. A to je mogući znak da su prodavači iscrpljeni.
I upravo nastavak takvog trenda mnogi smatraju ključem daljnjeg rasta. Prema Bitwiseovom prvom čovjeku za investicije, Mattu Houganu, cijena bitcoina postat će parabolična ako potražnja za ETF-ovima dugoročno potraje. Hougan tu vuče paralelu sa zlatom navodeći da popularna priča da je cijena plemenitog metala u 2025. porasla 65 posto jer su kupnje središnjih banaka narušile ravnotežu ponude i potražnje nije sasvim točna, to jest barem nije potpuna.
Naime, Hougan ističe da su akvizicije centralnih banaka naglo porasle već 2022., s otprilike 500 na 1000 tona, i da su ostale konzistentne do danas. Ipak, zlato je raslo dva posto u 2022., 13 posto u 2023. i 27 posto u 2024. Tek su u 2025. cijene postale parabolične.
Razlog je prema Houganu to što su prvih nekoliko godina potražnju središnjih banaka zadovoljavali oni koji su bili spremni prodati svoje rezerve, ali nakraju su prodavači ostali bez zaliha. Budući da je potražnja ostala velika, cijene su rasle.
„Ista se stvar sada događa s bitcoinom i ETF-ovima. Otkad su se ETF-ovi pojavili u siječnju 2024., kupuju više od sto posto nove ponude bitcoina. Ali cijena nije postala parabolična jer su postojeći vlasnici bili spremni prodati. Ako potražnja za ETF-ovima ostane, a mislim da hoće, nakraju će i ti prodavači ostati bez zaliha“, zaključuje Hougan, aludirajući na to da će BTC slijediti parabolični rast zlata.
Inače, cijena plemenitog metala ovoga je tjedna nastavila rasti i postigla novi rekord od preko 4600 dolara po unci. I ne pokazuje znakove usporavanja. Ali vratimo se bitcoinu. Dodatan, snažan pritisak sa strane potražnje dolazi od njegovih trezorskih kompanija, DAT-ova.
Prema podacima Glassnodea, javne i privatne tvrtke dodale su 260 tisuća BTC-a neto svojim bilancama u posljednjih šest mjeseci. U istom razdoblju rudari bitcoina proizveli su otprilike 82 tisuće komada. Takav jaz sugerira to da su samo korporativni kupci apsorbirali više nego triput više od nove ponude BTC-a koja je ušla na tržište.
Većinu korporativnih udjela bitcoina naravno drži Strategy sa 687.410 BTC-a, to jest otprilike 60 posto svih bitcoina koje drže javne i privatne tvrtke. A kompanija Michaela Saylora počela je godinu kupovanjem kao da sutra ne postoji.
Ovoga su tjedna iz Strategyja objavili kako su stekli novih 13.627 BTC-a za otprilike 1,25 milijardi dolara. Radi se o najvećoj tjednoj kupnji od sedmog mjeseca prošle godine. Ova kupnja dolazi nekoliko dana nakon što je MSCI, glavni pružatelj burzovnih indeksa, potvrdio da će Strategy ostati u njegovim indeksima.
A BTC bi, ako se priljevi ETF-ova nastave, sljedećeg tjedna mogao pokušati preskočiti granicu od 100K, prvi put nakon što je ispod nje pao 13. 11. prošle godine. Ako mu to pođe za rukom, moglo bi doći do novog uzbuđenja na tržištu, do novog FOMO-a.
Zanimljivo, prema analitičkoj platformi Santiment, komentari o bitcoinu na društvenim mrežama postali su sve negativniji kako su cijene ovoga tjedna rasle. S obzirom na to da se tržišta obično kreću u suprotnom smjeru od raspoloženja u maloprodaji, upravo bi najveći FUD viđen u deset dana mogao potaknuti BTC na ponovni posjet razinama iznad sto tisuća dolara.
Kako ističu iz Santimenta, povijesno gledano medvjeđe raspoloženje maloprodaje obično je kao bikovski signal za cijenu bitcoina. A i na tržištima predviđanja sve je više onih koji su uvjereni da vodeći kripto ovoga mjeseca ide preko 100K. Trenutačno su šanse za takav ishod veće od 70 posto.
Što se pak raspoloženja među kripto investitorima tiče, Indeks straha i pohlepe pokazuje da je ono trenutačno u neutralnoj zoni, no svakako je važno primijetiti da je u četvrtak zabilježen izlet u zonu pohlepe, i to prvi put od rekordnih likvidacija iz listopada teških više od 19 milijardi dolara, koje su dobar dio investitora na nekoliko mjeseci otjerale od kripta.
S makro strane, tržišta s nestrpljenjem iščekuju poticaje rizičnoj imovini u obliku injekcija ekonomske likvidnosti Federalnih rezervi i daljnja smanjenja kamata koja bi dodatno erodirala vrijednost fiat valute, u ovom slučaju, dolara. To bi, mišljenje je dobrog dijela analitičara, moglo potaknuti preusmjeravanje fokusa na digitalnu imovinu sa sada dominantnih imovina poput spomenutog zlata.
Ipak, prema svemu sudeći, rezanja kamata na sljedećem sastanku Feda, 28. 1., neće biti, što pokazuje i FedWatch alat CME grupe. Čak 95 posto tržišnih aktera očekuje ostanak stopa u rasponu od 3,50 do 3,75 posto. I to unatoč tomu što je Indeks potrošačkih cijena u SAD-u (CPI) za 12. mjesec 2025. iznosio 2,7 posto, što je identično brojci iz studenog. Dakle, rasta CPI inflacije nema.
S druge strane, rasla je PPI inflacija za 11. mjesec. Zbog nedavnog shutdowna odgođeni, odnosno zakašnjeli podaci pokazali su da je Indeks proizvođačkih cijena s 2,8 posto u 10. mjesecu skočio na tri posto. PPI za 12. mjesec trebao bi biti objavljen 30. 1.
Još jedan argument Feda za to da ne spušta kamate jest i objava Ministarstva rada o tome da je broj zahtjeva za naknadom za nezaposlenost za tjedan koji je završio 10. 12. iznosio 198 tisuća, što signalizira oporavak tržišta rada i ujedno označava najnižu razinu od 11. mjeseca.
Spomenimo i to da se predsjednik Federalnih rezervi, Jerome Powell, nalazi u središtu istrage Ministarstva pravosuđa zbog obnove sjedišta Feda vrijedne astronomskih 2,5 milijarde dolara, što ga je potaknulo da objavi rijetku video izjavu u kojoj brani neovisnost središnje banke.
Powell je sugerirao da je istraga politički motivirana i proizlazi iz činjenice da Federalne rezerve određuju kamatne stope na temelju dokaza i ekonomskih uvjeta, a ne preferencija Bijele kuće iz koje se zahtijeva snažno i kontinuirano rezanje kamata.
Drugim riječima, prema Powellu je na djelu politički pritisak i zastrašivanje kako bi ga se prisililo da radi ono što mu se kaže, da reže kamate i printa novac. A baš je bitcoin i stvoren kako bi se to izbjeglo. Pritisci su tu suvišni jer je printanje nemoguće. Bitcoin je kod i nikada ga neće biti više od 21 milijun.
