Početak očekivanog ciklusa smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i donošenje jasne kripto legislative preko Bare trebali bi se dogoditi vrlo brzo. Štoviše, dio zakona mogao bi se naći na potpisu u Bijeloj kući već sljedećeg tjedna. Pa hoće li biti smanjenja kamatnih stopa na sastanku Odbora za otvoreno tržište (FOMC) Federalnih rezervi 30. ovog mjeseca?
Ako je vjerovati tržišnim akterima čije je mišljenje objedinjeno u FedWatch alatu CME Groupa, više od 90 posto njih smatra da rezanja biti neće. Tomu u prilog ide i objavljeni zapisnik s prošlomjesečnog sastanka FOMC-a koji pokazuje da su članovi odbora i dalje oprezni jer bi carine mogle dovesti do veće inflacije. Dodatno, podaci o američkom tržištu rada objavljeni početkom mjeseca pokazali su da je tržište stabilno i snažno, odnosno da nema razloga da se Fed žuri sa snižavanjem.
Ali ne dijele svi to mišljenje. Jedan od guvernera Federalnih rezervi, Christopher Waller, izjavio je da bi članovi FOMC-a mogli razmotriti smanjenje već ovog srpnja jer inflacija više nije prijetnja. Njegova izjava dolazi usred upornih poziva američkog predsjednika predsjedniku Feda, Jeromeu Powellu, da snizi referentne kamatne stope. Sada vrhovni vođa traži rezanje za 300 baznih bodova, to jest tri posto, što je neviđena mjera i vjerojatno bi značila najveće smanjenje u povijesti SAD-a. Podsjetimo, trenutačno su stope na razinama između 4,25 i 4,5 posto.
I dok Powell ostaje nepokolebljiv u stavu da mu za promjenu politike američke centralne banke treba još vremena i podataka koji će ga uvjeriti da inflacija jenjava, sve je izglednije da bi se taj zaokret mogao dogoditi u devetom mjesecu, pokazuje FedWatch alat. A kada se dogodi, to bi trebalo značiti višak likvidnosti, odnosno jeftiniji kapital, čiji će se dio preliti i u kripto.
Što se pak legislative tiče, u ponedjeljak počinje takozvani kripto tjedan, tijekom kojeg će Senat i Zastupnički dom Kongresa raspravljati o ključnim zakonima koji se tiču digitalne imovine. Konkretno, razgovarat će se o CBDC anti-zakonu, kojim se želi eliminirati uvođenje digitalne valute centralne banke, o Clarityju, koji se odnosi na strukturu kripto tržišta i ima za cilj jasno razgraničiti regulatorne odgovornosti Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) i Komisije za robne ročnice (CFTC-a), čime će smanjiti pravnu neizvjesnost, i o Geniusu, kojim se definiraju pravila oko stablecoina. Potonji bi trebao ići i na glasanje u Zastupnički dom, nakon što je prošao u Senatu, i potom na potpis predsjedniku SAD-a.
A donošenje navedene kripto legislative prema mnogima bi moglo predstavljati katalizator eksplozivnog rasta cijelog tržišta jer podrazumijeva smanjenje neizvjesnosti, pravnu jasnoću i uklanjanje barijera, odnosno donosi stabilan regulatorni okvir tvrtkama i investitorima koji ulažu u digitalnu imovinu.
Primjerice, Charles Hoskinson, osnivač Cardana, smatra da će ove regulatorne prekretnice pomoći u oslobađanju znatnog institucionalnog kapitala, otvarajući put sljedećoj velikoj fazi usvajanja kriptovaluta. Hoskinson dodaje da bi nakon toga cijena bitcoina u roku od 12 mjeseci do 24 mjeseca mogla porasti na 250 tisuća dolara. S takvim rastom od preko sto posto, BTC bi mogao dosegnuti tržišnu kapitalizaciju od gotovo pet bilijuna dolara, izazvati divove poput Nvidije i potencijalno postati druga najveća globalna imovina, odmah nakon zlata.
