Prema Bernsteinu, to bi trebalo dovesti do ukupno 205 milijardi dolara teške kupnje BTC-a. Analitičari vjeruju da će tu alokaciju kapitala predvoditi male tvrtke s niskim rastom koje će pokušati oponašati Strategy. Dakle, bit će to tvrtke koje nemaju vlastitu viziju snažnijeg stvaranja vrijednosti, no uspjeh Strategyja nudi im rijedak model koji se očito isplati, ako uspiju doći do gotovine.
Pokazuje to i primjer japanskog Metaplaneta, koji je prije kopiranja strategije gomilanja bitcoina bio pružatelj usluga upravljanja hotelima, ili pak Semler Scientifica, tvrtke koja se bavi razvojem medicinske tehnologije i koja je u ponedjeljak objavila da je svoju riznicu podebljala s novih 167 BTC-a.
I naravno da će s rastom interesa, s adopcijom od strane nekih novih, za prijašnje cikluse potpuno nekarakterističnih investitora, rasti i cijena vodećeg kripta. Naime, rast koji je dosada bio pogonjen malim investitorima, sada se širi na institucije, korporacije, hedge fondove, pa i vlade, dok bitcoin očito prolazi kroz sljedeću fazu svoje prirodne evolucije i sve se više odmiče od percepcije rizične imovine prema imovini zaštite, hedgea, pohrane vrijednosti, kako god vam drago.
To će sazrijevanje i transformacija u financijski alat koristan u konstantnom makroekonomskom vrtlogu privlačiti sve više investitora visoke platežne moći. A sada kada je konačno ušao u mainstream, ti će se isti investitori ipak malo educirati o fundamentima bitcoina. Primjerice, o njegovoj ograničenoj ponudi.
Kako je to efektno na X-u napisao izvršni direktor Bitwisea, Hunter Horsley: „BTC je danas najoskudnije sredstvo pohrane vrijednosti na svijetu.“ Konkretno, tijekom proteklih 60 godina globalna monetarna fiat baza rasla je 14 posto godišnje, a u SAD-u godišnji rast iznosi oko 7,4 posto.
I dok je ponuda zlata doista rasla mnogo sporije, otprilike 1,5 do dva posto godišnje, ponuda bitcoina veća je za tek 0,84 posto, a trebala bi se dodatno smanjivati jer znamo da se svake četiri godine događa halving, kojim se količina novog BTC-a koji rudarenjem dolazi na tržište prepolovljuje.
Dodatno, kako je to Horsley već prije izjavio, a ilustracije radi, ove će godine biti izrudareno tek nešto više od 164 tisuće novih bitcoina, a samo su u prvom kvartalu kompanije izlistane na burzi kupile 95 tisuća komada, dakle više od polovice nove ponude.
A možda će kupovati i Sjedinjene Države, koje traže proračunski neutralne strategije za takav potez. Još je jučer ministar financija, Scott Bessent, trebao predstaviti plan za te akvizicije bitcoina bez trošenja novca poreznih obveznika. Zasad nema informacija o tome je li Bessent nešto smislio.
Ali ako plan doista postoji i ako se krene u operacionalizaciju, to bi moglo imati dalekosežne implikacije na globalno tržište kriptovaluta, potencijalno preobličujući financijski krajolik i potičući vlade diljem svijeta na stjecanje i držanje bitcoina.
A što bi pokrenuo toliki nesrazmjer potražnje i ograničene ponude, nije nimalo teško zaključiti. Jedino je pitanje s koliko bi se znamenaka bitcoin ubuduće pisao.
