Odlična izvedba cijelog kripto tržišta u posljednjih nekoliko dana sugerira to da se od kraja prvog mjeseca možda doista mijenja trend, da bi digitalna imovina mogla biti na pragu novog snažnijeg rasta i da je BTC-ov put da ponovno zarobi razine iznad sto tisuća dolara i službeno počeo. Naravno, sve navedenoi vrijedi samo ako neće biti značajnijih black swan događaja, što nikako ne treba isključiti.
Dio analitičara čak je sklon prognozama da bi bitcoin mogao premašiti 100K već do kraja tjedna, no izvjesnije je da će rast ipak biti postupniji zbog uzimanja profita. Preskakanje te psihološki važne razine podiglo bi FOMO na jednu novu razinu i vrlo bi vjerojatno rezultiralo povratkom ili snažnijim angažmanom retaila, maloprodajnih kupaca koji još nisu prisutni u znatnijem obujmu, a njihov bi dolazak svakako donio ogroman poticaj cijeni BTC-a.
Ali što se onda dogodilo i otkuda ovako snažan rast i tradicionalnih i kripto tržišta? Zapravo tu ima svega pomalo. Paul Atkins prisegnuo je pred Donaldom Trumpom kao novi šef Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) i još jednom proglasio bitcoin i kripto glavnim prioritetima. Ponovio je da mu je glavni prioritet osigurati čvrst regulatorni temelj za digitalnu imovinu putem racionalnog, koherentnog i principijelnog pristupa. Dolazak Atkinsa mnogi vide kao jedan od ključnih poteza Trumpa u kontekstu osiguravanja pro-kripto klime u SAD-u.
A još značajniji katalizator današnjeg rasta dogodio se tijekom te iste prisege, no došao je od samog Donalda. Naime, nakon što je ministar financija u utorak rekao da očekuje de-eskalaciju trgovinskog rata Sjedinjenih država i Kine i da su visoke carine neodržive, isto je potvrdio i predsjednik SAD-a, navodeći da će carine Pekingu biti znatno smanjene. Trump je također ublažio tržišne strahove odstupivši od svoje izjave od prethodnog dana kada je predsjednika Federalnih rezervi nazvao gubitnikom, odbacivši nagađanja da planira smjenu Jeromea Powella i iskoristivši pritom priliku da još jednom pozove Fed na smanjenje kamatnih stopa.
Prema Trumpu, savršeno je vrijeme za snižavanje kamata, a ako se to ne dogodi, moglo bi doći do usporavanja američkog gospodarstva. Ali dok su Federalne rezerve rezale stope tri puta u 2024., Powell sada odugovlači navodeći kao razlog potrebu da se nastavi s oprezom u svjetlu Trumpove nesigurne trgovinske politike. Ako bi Fed popustio, vjerojatno bi to značilo snažan vjetar u leđa kriptovalutama zbog očekivanog dodatnog priljeva kapitala u rizičnu imovinu. Stoga će buduće odluke američkih monetarnih vlasti o kamatnim stopama i tekući pregovori između Washingtona i Pekinga ostati ključni katalizatori digitalne imovine u tjednima koji dolaze.
A na ruku kriptu ide i slab dolar, čiji je indeks DXY, koji prati vrijednost dolara u odnosu na košaricu valuta, dosegnuo najniže razine od 2022. Teško je predvidjeti potencijalne posljedice pada dolara za globalno gospodarstvo, ali bitcoin bi tu mogao biti dobitnik kao decentralizirani novac otporan na cenzuru kojim se upravlja isključivo kodom, s fiksnom opskrbom i bez središnje vlasti koja bi manipulirala njegovim izdavanjem. Kako povjerenje u tradicionalne monetarne sustave nastavlja erodirati tako narativ bitcoina postaje sve jači.
A s tim usko povezano, čini se da investitori sve više počinju gledati na kripto i pogotovo BTC kao na sve pouzdaniju zaštitu, s jedne strane od inflacije, a s druge od potencijalnog pada tržišta kapitala. Dakle, možda smo pred početkom znatnije alokacije digitalne imovine u portfelje ne samo pojedinaca nego i kompanija, korporacija i institucija, ali i u strateške rezerve nacija diljem globusa.
