Uz napomenu da to nije ono radi čega je bitcoin izvorno stvoren, u posljednje se vrijeme udomaćio narativ digitalnog zlata. Sada se čini da bi BTC doista mogao biti na putu da taj narativ i opravda, u okolnostima u kojima se čini da je padajuća dominacija dolara ne samo privremena nego možda i strukturna, s udjelom SAD-a u globalnom BDP-u koji je prepolovljen u odnosu na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Investitori će tražiti alternative, a bitcoin postaje sve uvjerljivija, sve zanimljivija opcija za jedan balansiran i diversificiran privatni ili profesionalni portfelj.
Naravno, kritičari poput Petera Schiffa, zagovaratelja zlata, kao jedan od vodećih nedostataka BTC-a kao imovine navode njegovu volatilnost. Tako Schiff navodi da godišnja volatilnost cijene zlata obično ostaje unutar deset do dvadeset posto, dok bitcoin često fluktuira više od pedeset posto, pa je stoga previše nestabilan da bi bio sigurna zaštita.
Ali taj se aspekt vodećeg kripta mijenja i nastavit će padati kako adopcija raste. Uostalom, pokazuju to već i neki sasvim egzaktni podaci. Primjerice, nedavno je bitcoin nadmašio američke dionice usred stalnih tržišnih pritisaka povezanih s carinama. U prvom tjednu ovog mjeseca realizirana volatilnost BTC-a iznosila je 43,86, što je niže od rezultata indeksa S&P 500, koji je bio 47,29, i Nasdaqa 100, koji je bio na 51,26.
S obzirom na tu novopronađenu relativnu stabilnost i snažnu izvedbu, jasno je zašto sve više tvrtki ulaže u bitcoin kao stratešku imovinu, ali i kao zaštitu od pada vrijednosti fiat valuta. Stoga bi daljnje slabljenje povjerenja u institucije vlasti, prije svega u SAD-u, i eventualno bujanje straha od recesije paradoksalno mogli biti dodatni katalizatori jačanja percepcije BTC-a kao alternativne zalihe vrijednosti, a potom i rasta cijene, pogotovo ako Federalne rezerve počnu s rezanjem kamata i kvantitativnim popuštanjem.
Ne treba zaboraviti ni to da bitcoin voli slab dolar, ali i da je unatoč trenutačnoj dominaciji zlata nakraju ipak uvijek nadmašivao plemeniti metal svojim rastom. Što će se dalje događati u globalnoj ekonomiji, vrlo je teško predvidjeti jer nju ovih dana mahom kroji Bijela kuća, čiji se glavni stanar ne bi baš mogao nazvati najstabilnijim. Ali dok se to ne iskristalizira, cijenu BTC-a od dampinga kratkoročnih špekulanata nastavljaju braniti neki stari faktori.
Tako su spot BTC ETF-ovi u ponedjeljak napokon zabilježili znatniji priljev od 380 milijuna dolara, što je najveći dnevni plus od kraja prvog mjeseca. Strategy Michaela Saylora kupio je pak novu „šačicu“ od 6556 bitcoina za 555,8 milijuna dolara, čime se ukupni posjed kompanije popeo na 538.200 komada. I japanski je Metaplanet objavio da je stekao novih 330 BTC-a, što ukupnu imovinu tvrtke dovodi do 4855 komada. Podsjetimo, Metaplanetu je cilj da dokraja godine podigne svoj posjed na 21 tisuću bitcoina.
I za kraj, a u kontekstu adopcije, spomenimo i to da prema izvješću Wall Street Journala od ponedjeljka utjecajni konzorcij banaka, koji uključuje Deutsche Bank i Standard Chartered, razmatra širenje kripto operacija na Sjedinjene Države. Ako ništa drugo, Trumpu treba priznati to da je ipak stvorio pro-kripto atmosferu u i dalje najvećem gospodarstvu svijeta.
