Naime, medijskim se prostorom kao požar proširila teorija da bi trenutačni slom svih tržišta mogao biti namjerno izazvan od strane američke vlade, koja se tako nada sniziti prinose na obveznice i time smanjiti troškove refinanciranja svog ogromnog duga od oko 36 bilijuna dolara, kao i pritisnuti predsjednika Federalnih rezervi da smanji kamatne stope i tako doda likvidnost u financijski krvotok. Naravno, to zvuči nategnuto, ali Trump onda barem ne bi bio lud, nego bi iza njegovih poteza stajao nekakav plan, iako vrlo diskutabilan. Doduše, imao je i jedan ovdašnji predsjednik ne tako davno „lukav“ plan, pa znamo kako je to završilo.
Teza kaže da, s obzirom na to da SAD-u samo ove godine na naplatu stiže više od devet bilijuna dolara duga, Trumpova administracija želi izazvati krizu i investitore masovno usmjeriti prema najmanje rizičnoj imovini, dakle državnim obveznicama, i tako smanjiti prinose na iste. Niži bi prinosi onda omogućili vladi mnogo jeftinije refinanciranje svog golemog duga.
Je li ovo namjerno izazvana kriza ili jednostavno ekonomski diletantizam, činjenica jest da su prinosi u padu. S 4,8 posto na početku godine skliznuli su na 4,2 posto, a istovremeno je američko tržište dionica u slobodnom padu i investitori masovno povlače novac. Samo radi predodžbe, početkom tjedna vrijednost S&P 500 indeksa pala je za četiri bilijuna dolara, dakle za iznos koji je ekvivalentan BDP-u jedne Njemačke ili jednog Japana.
Banke režu prognoze i sve se glasnije spominje recesija, no je li Trump doista odlučio izazvati slom tržišta kapitala, tako eliminirati inflaciju i pojeftiniti refinanciranje duga? Pa, pad burzi bi sasvim sigurno dijelom ispuhao balon precijenjenih dionica na američkim burzama, što bi vjerojatno natjeralo Fed da reže kamate, no pitanje je koje bi još bile posljedice. Što se Jeromea Powella i društva tiče, odluka o kamatama na rasporedu je u srijedu, no prema FedWatch alatu CME grupe šanse da do rezanja dođe gotovo su nikakve, a to nije dobro za rizičnu imovinu, pa onda i kripto.
Naime, dobar dio analitičara upravo monetarno popuštanje vidi kao ključ nastavka snažnog bull runa. Ili kako rezonira naširoko praćeni Benjamin Cowen: „Razlog zašto se ljudi teško snalaze u ovom ciklusu i zašto se on čini tako drugačijim jest to što zapravo nikada nije došlo do promjene monetarne politike u ovom ciklusu, a u prošlom smo vidjeli promjene već u godini prije halvinga. Sada smo u godini nakon prepolavljanja, a kvantitativno pooštravanje i dalje je na snazi. Ono jest usporeno, ali zapravo nikada nije zaustavljeno“, zaključuje poznati analitičar.
Pa gdje sve to ostavlja kripto? Negdje u limbu jer povijest govori da uglavnom neće biti rasta digitalne imovine dok burze padaju, barem ne dugoročno. Ali u Bijeloj kući očito nisu zabrinuti. Ministar financija Scott Bessent sve crvenilo na tržištima naziva tek manjom volatilnošću.
