Ovo svakako jest prvi korak k priznanju bitcoina kao strateške rezerve, pa i k afirmaciji BTC-a na globalnoj razini, no tržište je ostalo razočarano i reagiralo je negativno. Koji je razlog toga? Iako vijest zvuči pompozno, u ovom trenutku to je samo odluka da se postojeća paleta kriptovaluta koja je zaplijenjena neće prodavati. Drugim riječima, kako sada stvari stoje, dodatne kupnje od strane SAD-a neće biti, barem zasad.
Trumpova uredba nije ispunila tržišna očekivanja i unatoč, neki će reći, povijesnom značaju, izazvala je veliku rasprodaju i povukla cijene kriptovaluta dolje. Bitcoin se s 92 tisuće srušio na samo 85 tisuća dolara, a altcoini su, kako to obično biva, bilježili i puno snažnije minuse. U trenutku pisanja članka, vodeći je kripto ipak dobio na snazi i mijenja vlasnike po nešto manje od 90 tisuća dolara. Dakle, nije baš reakcija koju bi kripto zajednica očekivala, ali čini se da je na snazi bilo staro tržišno pravilo pod nazivom buy the rumors, sell the news.
Dio iskusnijih trgovaca prepoznao je priliku, ostvario profit i ostavio većinu da se pita što slijedi. Dodatno, rast cijena sasvim je sigurno ograničen geopolitičkim neizvjesnostima, trgovinskim ratovima, kao i inflatornim i recesijskim rizicima. S druge strane, upravo bi to pogoršanje gospodarskih uvjeta moglo dovesti do monetarnog popuštanja centralnih banaka koje na taj način pokušavaju stimulirati ekonomiju. Primjerice, Kina je u četvrtak nagovijestila da ima dodatnog prostora za djelovanje u fiskalnoj politici usred domaćih i vanjskih neizvjesnosti, dok iz Europske središnje banke potvrđuju da monetarna politika postaje znatno manje restriktivna.
I dok povećanje cirkulacije kapitala u financijskom krvotoku jest povoljno za kripto, kratkoročni okidači volatilnosti ostaju prisutni, kao što se uostalom vidi u spekulacijama oko američkih strateških rezervi digitalne imovine. Tržište očekuje jasna objašnjenja jer se nakon Trumpovog potpisivanja na X-u oglasio i takozvani AI i kripto car Bijele kuće, David Sacks, koji je napisao dužu objavu u kojoj je otkrio neke ključne točke izvršne uredbe Donalda Trumpa, ali je isto tako i neke vrlo bitne stavke ostavio otvorenima za interpretaciju.
Konkretno, Sacks između ostaloga tvrdi da inicijativa neće ništa koštati porezne obveznike s obzirom na to da se radi samo o konfisciranoj digitalnoj imovini, ne i kupnji dodatnog kripta. Ali dodaje i to da ministri financija i trgovine istražuju proračunski neutralne strategije za stjecanje dodatnih bitcoina, pod uvjetom da takve strategije ne donose dodatne troškove za američke porezne obveznike.
Što to zapravo znači? Koje su to proračunski neutralne strategije? Je li to prodaja zlata, što bi bilo bez presedana, pa i iracionalno? Je li to izdavanje bitcoin obveznica? Je li to nešto treće? Odgovore ćemo možda dobiti nakon današnjeg kripto samita u Bijeloj kući. Ako objašnjenje izostane, daljnja konsolidacija, pa i korekcija tržišta, sasvim su izvjesni.
Inače, u svojoj objavi na X-u, Sacks je istaknuo da vlada posjeduje gotovo 200 tisuća BTC-a, ili oko 18 milijardi dolara, no i taj je podatak pod znakom upitnika. Naime, neki analitičari tvrde da je brojka puno manja, odnosno da američka vlada ima najviše 86 tisuća tokena, s obzirom na to da je ostatak zaplijenjen hakerima Bitfinexa i bit će vraćen toj burzi.
