Bočnih trgovanja, odnosno konsolidacija, baš kao i korekcija, sasvim će sigurno biti, no to je normalno i zdravo za tržište. Ipak, očekivanja su većine analitičara da će se početak rada nove administracije mogao pokazati kao sell the news event koji će dugoročno sasvim sigurno imati snažan bikovski učinak, prvenstveno što se kripto regulative i legislative u SAD-u tiče. A jasan zakonski okvir privlači korporacije i institucije tradicionalnih financija, dakle teškaše s ogromnim kapitalom!
„Očekujemo da će više nacionalnih država, središnjih banaka i državnih imovinskih fondova nastojati uspostaviti strateške pozicije u bitcoinu“, kažu analitičari Fidelityja. Matt Hougan, glavni direktor za investicije Bitwisea, američke tvrtke za upravljanje imovinom, dotle predviđa da će tri izvora nezasitne potražnje u 2025. biti kompanije, ETF-ovi i vlade država.
I dok korisnici Polymarketa, platforme za klađenje, daju tek 27 % vjerojatnosti tomu da će nova administracija stvoriti strateške rezerve bitcoina u prvih sto dana rada, signalizirajući uvjerenje da američka operacionalizacija tog plana nikako nije sigurna, ipak i sam taj narativ pokreće svojevrsnu političku i financijsku teoriju igara koja će prisiliti druge nacije da i same dobro razmisle o tome potezu, pa čak i da počnu tajno kupovati BTC kako mu javnom objavom ne bi podigle cijenu.
S druge strane, neki tomu pristupaju sasvim javno. Iz Butana su tako najavili da će tamošnje gospodarsko središte uspostaviti strateške kripto rezerve. Butanski Gelephu Mindfulness City, kraće – GMC, planira stvaranje rezervi ne samo bitcoina nego i cijele košarice digitalne imovine koja će uz BTC sadržavati i ether, BNB, a možda i neke druge kriptovalute velike tržišne kapitalizacije.
Međutim, najave mogućih kripto rezervi dolaze i iz nama puno bližih država. Aleš Michl, guverner Češke narodne banke, u intervjuu za lokalnu podružnicu CNN-a otkrio je da se razmišlja o diverzifikaciji državnih pričuva upravo kroz kupnju bitcoina. Ipak, dodao je da još nema aktivnih strategija za takav potez.
Dakle, prema svemu sudeći, globalna adopcija BTC-a od strane nacija samo je pitanje vremena. Hoće li se dogoditi ove ili neke sljedeće godine, manje je bitno od definitivnog ulaska kripta u mainstream koji je započeo 2024. I ovdje opet dolazimo do analitičara Fidelityja, koji kažu da možda ulazimo u zoru nove ere digitalne imovine, koja će trajati više godina, ako ne i desetljeća.
A osim nacija, ogroman kapital trebao bi ove godine ući u kripto i od strane korporacija i institucija, prvenstveno kroz spot Bitcoin ETF-ove. Prema analitičarima istraživačke i brokerske kompanije Bernstein, priljev će se u odnosu na lani u 2025. udvostručiti, na 70-ak milijardi dolara, a poduplati bi se trebao i upliv BTC-a u korporativne riznice, i to s 24 iz prošle na više od 50 milijardi dolara ove godine. Kako kažu iz Bernsteina: „Kripto je sada čvrsto na radaru korporacija, banaka i institucija, utkavši se u samo tkivo naših financijskih sustava.“ Ponovili su i svoju ciljnu cijenu bitcoina od 200.000 dolara do kraja 2025., uz ogradu da ta projekcija ne uzima u obzir eventualnu potražnju nacija, već samo institucionalnu i korporativnu.
A efekt dolaska nove administracije vidljiv je i kroz anketu koju je proveo Bitwise, a koja je pokazala da je više od polovice imovinskih savjetnika, točnije njih 56 posto, sada otvorenije za ulaganje u kriptovalute. Među savjetnicima koji već ulažu, gotovo svi planiraju zadržati ili povećati svoju izloženost kriptu ove godine. I kako onda nakon svega navedenog uopće spominjati neki bear market?
