Stoga, ilustracije radi, stavimo to u perspektivu. Ako uzmemo da je prosječna cijena po kojoj su ETF-ovi kupovali bitcoin bila 65 tisuća dolara, to znači da je s tržišta maknuto više od 46 tisuća komada vodeće kriptovalute, to jest 4600 po danu. Rudari, podsjetimo, nakon halvinga kopaju svega 450 novih bitcoina dnevno, a svakom je valjda jasno što za cijenu znači ovakav nesrazmjer potražnje i ponude.
Ako se ovakva količina priljeva u ETF-ove nastavi, na pomolu je nestašica i šok ponude i na vidiku je trenutak u kojem će naprosto nestati dostupnih bitcoina, barem po trenutačnoj cijeni. Nemojmo zaboraviti da BTC-a nikada neće biti više od 21 milijun koliko je u kodu predvidio Satoshi Nakamoto, upravo zato kako bi otklonio mogućnost printanja novih jedinica, kako to vrlo uspješno rade centralne banke diljem globusa. Sukladno tomu, ukupna ponuda bitcoina na centraliziranim burzama je prošlog tjedna pala za preko 41.000 komada, na novi višegodišnji minimum od oko 2,39 milijuna jedinica.
A da se nešto sprema, da bi bitcoin mogao biti pred skokom, pokazuje i podatak kako takozvani kitovi ne staju s kupnjom, i to unatoč cijeni koja je blizu rekorda. I ne samo da gomilaju nego to rade sve više i sve snažnije. Konkretno, nikada u povijesti nije bilo ovako masovnog, agresivnog i naglog kupovanja BTC-a od strane kitova. Prema podacima Glassnodea, broj takvih ulagača popeo se na 1678 početkom tjedna. Inače, kitovi igraju ključnu ulogu u vrednovanju BTC-a zbog svoje sposobnosti utjecaja na likvidnost i cijenu, a ova akumulacija ukazuje na njihovo povjerenje u dugoročnu vrijednost bitcoina i na očekivanje rasta, naravno.
A u petak je odjeknula i vijest da bi se Microsoft mogao uključiti u kupnju vodećeg kripta. I to bi doista bio velik katalizator cijene, ali i simbolički potencijalno važan događaj. Naime, Microsoftovi dioničari glasat će 9. 12. o tome treba li tvrtka ulagati u bitcoin. Doduše, vrh firme preporučuje dioničarima da glasaju protiv tog prijedloga, no ne treba zaboraviti da je među tri najveća dioničara Microsofta BlackRock – upravitelj najvećeg spot BTC ETF-a, IBIT-a. Dakle, iznenađenja na skupštini nisu nemoguća.
A koliki bi taj rast mogao biti, jedna je od omiljenih tema spekulacija. Često se spominje prelaženje magične granice od sto tisuća dolara. I dok je ta razina sasvim legitimni cilj ovog ciklusa, čini se da je, unatoč povijesno dobrom posljednjem kvartalu u halving godinama poput ove, mala vjerojatnost da će do njega doći u 2024., barem ako je suditi po globalno dominantnoj burzi BTC derivata, Deribitu. S obzirom na to kako su opcije postavljene, na Deribitu tek devet i pol posto trgovaca derivatima vjeruje u dostizanje te cijene ove godine.
S druge strane, iz multinacionalne banke sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, Standard Chartereda, predviđaju da bi bitcoin mogao vrijediti čak 125.000 dolara do kraja godine ako Republikanska stranka bude dominirala Kongresom Sjedinjenih Država nakon izbora 5. studenoga. Charteredov Geoff Kendrick predviđa da će BTC do izbora dosegnuti oko 73.000 dolara. Ako Donald Trump bude izabran za drugi mandat, Kendrick smatra da će BTC porasti oko četiri posto po objavi rezultata i deset posto u roku od nekoliko narednih dana. Ako sadašnja potpredsjednica Kamala Harris bude izabrana za predsjednicu, Kendrick kaže da će se BTC-om trgovati niže neko vrijeme, ali da će završiti godinu na oko 75.000 dolara. Neki drugi tržišni akteri, poput izvršnog direktora BlackRocka, Larryja Finka, smatraju pak da će BTC snažno rasti bez obzira na rezultate izbora.
